ANDREJ RODINIS: BiH NE ZNA KOLIKO SU INSTITUCIJE ARHIVA VAŽNE

Izvor: Haler Pregledano: 146 Postavljeno

Rodinis: BiH ne zna koliko su institucije arhiva važne




Andrej Rodinis, fotografije uz tekst: Zvjezdan Živković







///////////////////////////////////
////////////////////////









Zvjezdan Živković
04.08.2015



Dokumente o javnoj upravi, pravosuđu, socijalnoj politici, nauci ili kulturi, ali i iz drugih oblasti, čuva Arhiv Bosne i Hercegovine - jedinstvena baza podataka o Bosni i Hercegovini i to od perioda uprave Austro-Ugarske monarhije do danas.
Nakon pro"scaron;logodi"scaron;njeg 7. februara, kada je u građanskim protestima zapaljena i zgrada Arhiva, ova institucija postepeno radi na obnovi o"scaron;tećene građe, mada se ključni restauracijski poslovi tek očekuju. Miris paljevine u pojedinim prostorijama Arhiva jo"scaron; nije iskorijenjen, a crni zidovi na plafonima ukazuju na veličinu požara koji je tada progutao neke od zapisa neprocjenjive vrijednosti.
U intervjuu za RSE zamjenik direktora državnog Arhiva, Andrej Rodinis, govori kako se odvija proces obnove arhivske građe, ali i o djelatnosti koja je u Bosni i Hercegovini - u poređenju sa zemljama regije i Evrope - potpuno zanemarena.
RSE: U kakvom je danas stanju građa koja je bila o"scaron;tećena u požaru pro"scaron;le godine?

Rodinis: Mi smo tu građu razvrstali po raspoloživim prostorima, dio smo prepakirali, ostali dio koji je jako o"scaron;tećen, čeka početak restauratorskih radova, ali dosta smo materijala spasili. Turska agencija za obnovu i razvoj TIKA je napravila potpune građevinske radove sa odgovarajućom opremom i postepeno vraćamo sačuvanu građu u te prostorije, ali i tu smo ograničeni. To su opsežni fizički poslovi. Mnogi arhivi i muzeji u Sarajevu su nam pomogli prilikom same evakuacije, a sada smo bili prinuđeni da koristimo dobru volju profesora historije iz Sarajeva koji dovedu svojih 30-ak studenata i oni su bili ta radna snaga koja je prenosila građu na čisto volonterskoj osnovi, a "scaron;to raduje čovjeka da postoji takva mladež i kod nas - zainteresirana za arhivsku građu.


Prizor iz jednog depoa Arhiva Bosne i Hercegovine


Mi smo skoro potpisali i Memorandum kojim zavr"scaron;ava projekat pomoći Če"scaron;ke razvojne agencije. Ovim projektom se planira izvr"scaron;enje restauracije stradale građe, ali i ostale građe u Arhivu Bosne i Hercegovine. Tu se, prije svega, radi o pomoći u nabavci opreme za konzervatorsko-restauracijski laboratorij i predviđa se odlazak na"scaron;ih kadrova na edukaciju u Če"scaron;ku po"scaron;to imaju iskustva sa tom djelatno"scaron;ću, a kod nas je to uga"scaron;eno u posljednjih dvadesetak godina jer nemamo takve kadrove, i sada je to prilika da na"scaron;i ljudi steknu znanja i vje"scaron;tine i da se ostalo osoblje obučava za takve poslove. Samo izvr"scaron;enje će trajati godinama jer imamo mnogo nagorjele, odnosno požarom o"scaron;tećene građe koja, na žalost, vi"scaron;e neće imati onu informativnu vrijednost koju je imala, jer djelimično sačuvani dokumenti daju samo nepotpune informacije kada je u pitanju tekst na tim zapisima.
Mi smo tokom pro"scaron;le godine radili na razvrstavanju te građe po pojedinim fondovima i periodima, i - onoliko koliko smo mogli - izvr"scaron;ili smo prepakiranje. Dobili smo brojnu namjensku opremu u smislu kutija i fascikli. Dakle, ono "scaron;to je nagorilo, nakon "scaron;to se koliko-toliko očisti od posljedica plamena i pepela, da se to prepakira. Sretna okolnost je da neki od fondova nisu stradali u onoj mjeri u kojoj smo mislili prvi dan kad smo vidjeli da spremi"scaron;te gori. Sa druge strane, tri četvrtine građe nakon požara, vi"scaron;e nema nikakvu vrijednost. Riječ je o dokumentima koji su sami po sebi unikati, jedinstveni zapisi kojih nema nigdje drugdje.
RSE: Kolika je potreba ovda"scaron;njeg građanstva prema Arhivu Bosne i Hercegovine?

Rodinis: Imamo mnogo zahtjeva privatnih ili pravnih osoba za neke podatke vezane za "scaron;kolovanje, radni staž, imovinu. To je dio na"scaron;eg djelovanja u skladu sa upravnim postupkom. Istovremeno, imamo godi"scaron;nje između 100 i 200 ljudi koji prođu kroz čitaonicu da bi ne"scaron;to istražili, a to su mahom historičari, ima i mnogo stranih državljana od SAD-a do Japana, dakle to su najče"scaron;će istraživanja u neke naučne svrhe. Generalno, arhivi u Bosni i Hercegovini su u javnosti neprepoznati, samo na"scaron;e zanimanje je nepoznato ljudima, niti je građa koju čuva svaki arhiv dovoljno jasna mnogima "ndash; ljudi ne znaju kakvi su to dokumenti, "scaron;ta se to čuva i za"scaron;to je to važno.
RSE: Zbog čega?

"nbsp;


Čitaonica u Arhivu BiH


Rodinis: Tradicionalno, arhivski posao ovdje je bio marginaliziran počev"scaron;i od samog stvaranja tih dokumenata pa do danas. Uglavnom su to pra"scaron;njave podrumske prostorije koje ne bude neki poseban interes i koje, na prvi pogled, ne izgledaju pretjerano interesantno. Mi u Bosni i Hercegovini ne znamo najbolje koliko su institucije arhiva važne i na koji način ih treba čuvati i njegovati.
RSE: A kada biste napravili paralelu o odnosu vlasti prema arhivima u zemljama regije ili Evrope - kakva bi bila?

Rodinis: Ba"scaron; sam proljetos bio u Državnom arhivu Turske i to se ne može nazvati zgradom, nego je to čitav kompleks objekata, ogromne prostorije i jako dobro za"scaron;tićene, brojni prateći sadržaji od parkinga, restorana, garderoba, čitaonica, voznog parka i kompletne opreme, a da ne govorim o broju stručnog kadra; od Če"scaron;ke gdje je napravljena nova moderna zgrada arhiva, do zemalja regiona, naprimjer, u Hrvatskoj gdje je stanje daleko bolje nego kod nas. Nedavno sam čuo podatak u kojem hrvatske kolege govore da je nedopustivo da Državni arhiv Hrvatske ima svega 150 arhivista, a mislim da mi u cijeloj Bosni i Hercegovini imamo ukupno zaposlenih 150 arhivista. Ovo je dovoljna usporedba da se vidi da je ovo kod nas, naprosto, zanemarena djelatnost.
RSE: Maločas ste u neformalnom razgovoru rekli da u Arhivu Bosne i Hercegovine trenutno radi 18 radnika od 40 optimalnih. Za"scaron;to je država zanemarila svoj glavni arhiv?

Rodinis: Jo"scaron; osamdesetih godina postojala je ideja da se izgradi zgrada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i Arhiva BiH na Marijin Dvoru kao zajednički projekat. Međutim, ni tada - kada je bilo vi"scaron;e sredstava i kadrova - svijest o značaju arhiva nije bila na zadovoljavajućem nivou. Smatram da bez odgovarajućeg prostora gdje možete nuditi te arhivske sadržaje i "scaron;tititi ih na prvom mjestu ne možete ići dalje. U ovoj djelatnosti ne postoje nikakva parcijalna ili privremena rje"scaron;enja.
Dakle, vama treba odgovarajući namjenski prostor jer i kada želimo napraviti neku izložbu, da nije kolegijalnih ili prijateljskih odnosa sa određenim muzejima ili kulturnim centrima koji nam daju prostor, mi ne bismo mogli da predstavimo ni dvadesetak panoa neke najobičnije izložbe. Jo"scaron; jedan primjer, zbog ograničenog i tijesnog prostora nismo u stanju ni da sređujemo građu na pravi način. Nemamo mogućnost da bez ikakvih problema razvrstavamo i pregledavamo građu. Sve ove poslove obavljamo parcijalno i sa izuzetnim te"scaron;koćama. Čovjek se godinama rezignira jer vidi da živi u dru"scaron;tvu koje ne cijeni ni arhiv koji je, između ostalog, i institucija kulture.
RSE: Koliko Arhiv BiH broji građe?
"nbsp;


Vrijedni dokumenti iz Arhiva BiH


Rodinis: Upravo radimo na reviziji na"scaron;eg fonda. Obično govorimo o dužnim metrima, odnosno koliko imamo polica grade. Moja procjena je da je to danas oko 15 kilometara dužine dokumenata. Primili smo vi"scaron;e od 900 raznih akvizicija u Arhiv - fondova, zbirki i periodike. Možemo govoriti o vi"scaron;e od 600 arhivskih fondova i zbirki u nekih 15 kilometara dužine, "scaron;to su, ipak, velike količine. S obzirom da je Arhiv profunkcionirao tek 1947. godine sretna je okolnost da smo uspjeli i to sačuvati jer imamo gradivo koje datira od vremena Austro-Ugarske monarhije do danas.
RSE: Pamtite li neku interesantu priču vezanu za Arhiv?

Rodinis: Uz razne dopise i izvje"scaron;taje, nađe se mnogo zanimljivih stvari tipa priloženih fotografija priložene ili neobična pisma. Možda da ispričam ne"scaron;to "scaron;to, pretpostavljam, većina ne zna. Interesantno je to da se državni Arhiv nalazi u ovoj zgradi (zgrada Predsjedni"scaron;tva Bosne i Hercegovine u Sarajevu) zato "scaron;to su tu djelovale vrhovne institucije vlasti, i kada se austro-ugarska uprava susrela sa ogromnim količinama predmeta u zgradi pokrenula je inicijativu da osnuje Zemaljski arhiv 1909. godine. Mi smo se često susretali sa tumačenjima da nije Arhiv osnovan jer tom okupatorskom režimu nije odgovaralo da se razvija kultura u Bosni i Hercegovini, a ustvari, jedino je taj okupator - da bi uredio arhivsko pitanje - sam od sebe pokrenuo ideju da osnuje zemaljski arhiv.
RSE: Da li se u radu Arhiva i sada pridržavate smjernica postavljenih u vremenu austro-ugarske uprave u BiH?

Rodinis: Oni su imali jako dobar sistem kancelarijskog poslovanja i odlaganja predmeta. Iako se pisalo olovkom rađeno je toliko precizno da se mi danas najbolje snalazimo kad pretražujemo arhivske fondove iz tog perioda.



//////////////////////////////////







Rodinis: BiH ne zna koliko su institucije arhiva važne
Čovjek se godinama rezignira jer vidi da živi u dru"scaron;tvu koje ne cijeni ni arhiv koji je, između ostalog, i institucija kulture, kaže zamjenik direktora državnog Arhiva BiH, Andrej Rodinis Dalje/More





"nbsp;Sindikat post festum najavljuje "scaron;trajkove
Sindikat BiH najavljuje opstrukciju provedbe novog Zakona o radu. "Scaron;ta se, međutim, može postići "scaron;to nije već moglo u dijalogu sa Vladom, te da li se zapravo sindikalna borba svela na borbu za povla"scaron;tena prava? Dalje/More



"nbsp;Život u zatvorenom muzeju: Buđenje građanske svijesti
U okviru akcije "quot;Ja sam Muzej"quot; građani svakodnevnom dežurom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu žele poslati poruku da se mora rije"scaron;iti status ove institucije zatvorene vi"scaron;e od dvije i po godine Dalje/More





West Hercegovina Fest: Vjetar u leđa mladim autorima
West Hercegovina Fest-tri dana i noći, uz muzike, filma i literature. Kakav je učinak ovogodi"scaron;njeg trinaestog izdanja za za RSE govori Nikola Galić, prvi čovjek manifestacije Dalje/More



Razočaranje logora"scaron;a zbog ukidanja presude za zločin u Brčkom
"ldquo;Žalosne su ovakve odluke, ne meni samo nego i drugim svjedocima u tim predmetima. Ja sam je nažalost pročitao u novinama. Mi svjedoci smo ipak dokazali "scaron;ta je Boban Pop Kostić radio u Luci. To je sramna odluka, kaže jedan od biv"scaron;ih logora"scaron;a Dalje/More








"nbsp;Fotografije srebreničkih žrtava: Razbijanje kulture "scaron;utnje
U Sarajevu je predstavljen projekat Radija Slobodna Europa u kojem je skupljena najveća baza podataka žrtava srebreničkog genocida na jednom mjestu
Dalje/More



Analitičari: Podgrijavanje priče o referendumu u RS ruski strate"scaron;ki malj
Koliko god se inicijator referenduma o Sudu i Tužila"scaron;tvu BiH, predsjednik RS Milorad Dodik, trudio da za njega dobije podr"scaron;ku, referendum se neće održati, smatraju analitičari
Dalje/More



Kurspahić: 'Molba' na stranim jezicima
Sa malo treninga u "bdquo;čitanju između redova"ldquo; savr"scaron;eno je jasno koliko je upravo međunarodni faktor doprinio da Vučić "bdquo;zamoli Dodika da preispita odluku o referendumu"ldquo;, pi"scaron;e u kolumni Kemal Kurspahić
Dalje/More



Može li BiH jedinstveno istupati u pregovorima sa EU
Analitičari upozoravaju da je upitno kako će mehanizam koordinacije funkcionisati s obzirom na komplikovano političko uređenje u BiH.
Dalje/More



"nbsp;Sarajevo: Usvojen Zakon o radu, zavr"scaron;en protest radnika
Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH usvojili su Zakon o radu uprkos protestu radnika koje je policija spriječila da se probiju u zgradu Parlamenta. Demonstracije su zavr"scaron;ene nakon usvajanja zakona
Dalje/More

////////////////////////////////

////////////////////////////



Glina dvadeset godina nakon "bdquo;Oluje"ldquo;

/////////////////////////////////////////////


Kandić o tretmanu izbeglica nakon "bdquo;Oluje"ldquo;: Mogu samo da ...

///////////////////


"bdquo;Oluja"ldquo; dvadeset godina poslije - Radio Slobodna Evropa

////////////////////////////////////












Images for "bdquo;Oluja"ldquo; dvadeset godina poslije



////////////////////




Intervju
Cenić: Ponižavajući način dono"scaron;enja Zakona o radu




Intervju
Pupovac: Uoči godi"scaron;njice Oluje rat politika sećanja




Begić i Čanak u Mostu
Da li su radnici postali moderno roblje?




Dnevnik Brana Mandića
"nbsp;Zlo je cirkon u kvarnoj "scaron;estici





Poslu"scaron;ajte i glasajte

"nbsp;Gaf nedelje: Od Ćosića kru"scaron;ka ostala nastavi čitati...

Prijavi se Od ovog trenutka čitaj samo ono što želiš! Ime i prezime
E-mail

ili
Facebook prijava
Registruj se Od danas čitaj pametnije! Email
E-mail

ili
Facebook prijava
Prilikom registracije prihvataš uslove korištenja i pravila o privatnosti. Uslovi korištenja.
Kontakt Popuni formular i kontaktiraj nas. Ime i prezime E-mail
Title Category
Message