ŠTA U PARNIČNOM POSTUPKU PREDSTAVLJA OBRTANJE TERETA DOKAZIVANJA

Izvor: Kriminal u vlasti Pregledano: 19 Postavljeno

Ovde se jedan kriminalni teroristički akt, pripadnika zločinačke organizacije koja je na prevaru poku"scaron;ala da me likvidira LAŽIRAJUĆI nadležnost, poku"scaron;ava predstaviti kao normalno i zakonito djelovanje. Izostavljeno je obrazloženje i opravdanje za djelovanje OJTIS i suda u Sokocu, prilikom pismenog izja"scaron;njavanja zastupni"scaron;tva tužene RS i prilaganja dokaza te se poku"scaron;ava smi"scaron;ljeno falsifikovanje nadležnosti grupe kriminalaca predstaviti kao zakonito postupanje. Su"scaron;tinski ovde nije ni djelovalo OJTIS, niti Osnovni sud u Sokocu, nego kriminalci iz tih organa, pripadnici dodikove tajkunsko političke mafije, koji su izvr"scaron;avali njegov javni nalog da vode borbu protiv lica iz CRNE KNJIGE, koja su im nanijela "scaron;tetu i da to MORAJU DA URADE a ja dodajem da su to lica koja im smetaju da na miru pljačkaju i ubijaju građane...
OSNOVNOM SUDU U BIJELJINI





Predmet:

80 0 P 097102 18



Tužilac:

ZDENKO BAJO
MAJKE JEVROSIME 20 / 76300 BIJELJINA



Tuženi:

REPUBLIKA SRPSKA
Pravobranila"scaron;tvo RS, Vuka Karadžića broj 4, 78000 Banja Luka



Vrijednost spora:

0 KM










"Scaron;TA U PARNIČNOM POSTUPKU PREDSTAVLJA OBRTANJE TERETA DOKAZIVANJA





Po svom običaju RS, poku"scaron;ava da nametne kao temu ne"scaron;to "scaron;to uop"scaron;te nije relevantno a to je naredba Osnovnog suda u Sokocu, "quot;prepiska"quot; sa sudskom policijom i neki drugi dokumenti, kao da se djelovanje tog suda podrazumjeva. Naprotiv OJTIS i sud u Sokocu su nenadležni za krivično djelo, koje je eventualno počinjeno na teritoriji grada ili op"scaron;tine Bijeljina a Pravobranila"scaron;tvo RS, nije dostavilo nijedan dokaz da su ti organi ostvarili nadležnost odlukama RJTRS i Vrhovnog suda RS.
Ovde se jedan kriminalni teroristički akt, pripadnika zločinačke organizacije koja je na prevaru poku"scaron;ala da me likvidira LAŽIRAJUĆI nadležnost, poku"scaron;ava predstaviti kao normalno i zakonito djelovanje. Izostavljeno je obrazloženje i opravdanje za djelovanje OJTIS i suda u Sokocu, prilikom pismenog izja"scaron;njavanja zastupni"scaron;tva tužene RS i prilaganja dokaza te se poku"scaron;ava smi"scaron;ljeno falsifikovanje nadležnosti grupe kriminalaca predstaviti kao zakonito postupanje.
To naravno nije istina. Su"scaron;tinski ovde nije ni djelovalo OJTIS, niti Osnovni sud u Sokocu, nego kriminalci iz tih organa, pripadnici dodikove tajkunsko političke mafije, koji su izvr"scaron;avali njegov javni nalog da vode borbu protiv lica iz CRNE KNJIGE, koja su im nanijela "scaron;tetu i da to MORAJU DA URADE a ja dodajem da su to lica koja im smetaju da na miru pljačkaju i ubijaju građane.
Član 15. (Teret dokazivanja) iz ZOZD-e :
(1) U slučajevima kada lice ili grupa lica navode činjenice u postupku iz člana 12. ovog zakona, potkrepljujući navode o tome da je zabrana diskriminacije prekr"scaron;ena, navodni prekr"scaron;ilac dužan je da dokaže da nije prekr"scaron;io princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije u predmetu rasprave. (2) U slučajevima u kojima lice smatra da je snosilo posljedice diskriminacije, kao dokazno sredstvo za ostvarenje prava iz stava (1) ovog člana mogu se koristiti i statistički podaci ili baze podataka. (3) U slučajevima kada lice smatra da je snosilo posljedice diskriminacije zbog propu"scaron;tanja razumnog prilagođavanja, teret dokazivanja leži na protivnoj strani.
Član 24. (Usagla"scaron;avanje ostalih propisa s ovim zakonom) :
(1) U slučaju neusagla"scaron;enosti drugih zakona s ovim zakonom u postupcima po ovom zakonu, primjenjivaće se ovaj zakon. (2) Svi zakoni i op"scaron;ti propisi biće usagla"scaron;eni s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
U ovom postupku se uop"scaron;te ne postavlja pitanje da li naredba za dovođenje, Osnovnog suda u Sokocu, sadrži sve zakonom predviđene elemente i da li je sprovedena na zakonit način.
Ne bavimo se ni da li je odluka o odbacivanju prethodnih prigovora, zakonita ili ne.
Sud ne treba ocjenjivati ni da li je optužnica potvrđena u skladu sa zakonom.
Sasvim je sporedno i to da li je optužnica OJTIS, sačinjena na zakonit način.
Ne utvrđuje se da li su pojedini pripadnici tužila"scaron;tva počinili krivična djela niti koja i o tome sam podneo vi"scaron;e krivičnih prijava u drugim postupcima.
Nije čak u prvom planu ni to "scaron;to je sudija prilikom "quot;izja"scaron;njenja o krivnji"quot; grubo prekr"scaron;io zakonske odredbe i čak bezočno lažirao zapisnik uključujući i LAŽ o prisustvu i aktivnostima okružnog tužioca.
Ni pitanje disciplinskih prekr"scaron;aja nije tema ovog postupka, nego ih vodi UDT na osnovu obimnog materijala koji sam dostavio a u sklopu tog postupka je VSTV pismeno NALOŽIO da mi BLAGOVREMENO dostave dokument na osnovu koga tvrde da su dobili nadležnost OJTIS i sud u Sokocu, "scaron;to nikada od 2015. do sada 2019. nije učinjeno...
Ključno pitanje je samo to da li su OJTIS i Osnovni sud u Sokocu kao nenadležni organi prema ZOT-a, ZOS-a i ZKP-u, uop"scaron;te ostvarili nadležnost i na koji način. Konkretno, da li "quot;Dopis Republičkog tužila"scaron;tva od 01.06.2015."quot; kako je navedeno u optužnici, daje OJTIS-o nadležnost u predmetu "quot;povreda ugleda suda"quot; protiv Zdenka Baje ili ne.
S obzirom da je iz sadržaja odluke RJTRS, jasno da se OJTIS-o daje u rad moja krivična prijava protiv vi"scaron;e lica a ne bilo kakva prijava protiv mene, proizilazi da je OJTIS-o kao organ tužene "quot;preinačilo"quot; odluku vi"scaron;eg - najvi"scaron;eg tužila"scaron;kog organa u RS i otvorio predmet sasvim suprotno od instrukcija iz te odluke.
Pripadnici suda, odnosno sudije kada ne smiju ili ne žele da "quot;primjete"quot; nezakonitosti, diskriminaciju i kriminal koje čine pripadnici mafije iz režima opravdavaju se frazom da sud ne može da se mje"scaron;a u rad drugih organa da procjenjuje ili preinačava njihove odluke. U ovom slučaju, niži organ OJTIS je "quot;preinačio"quot; odluku vi"scaron;eg organa, (RJTRS) i otvorio predmet koji nema veze sa tom odlukom a nadležnost ovog suda i jeste da utvrđuje postojanje ili nepostojanje diskriminacije. Čak i da je donesena jasna odluka da se predmet protiv Zdenka Baje za "quot;povredu ugleda suda"quot; dodjeli u OJTIS, postojali bi osnovi da se utvrđuje diskriminacija a kamoli ovako kada je kriminalni klan krijući se iza djelovanja RS, lažirao nadležnost.
Podsjećam da je vi"scaron;e lica u prethodnom periodu bilo angažovano sa zadatkom da me prati i navede na udaljenu lokaciju predviđenu za likvidaciju o čemu sam pismeno obavjestio OJTIS, prije podizanja optužnice i čak dostavio disk sa snimkom razgovora sa plaćenim ubicom. Da bi se prikrili ti detalji i nelegalne "quot;posebne istražne radnje"quot; umjesto traženog spisa, pripadnik mafije Čalović Rajko "scaron;alje samo kopiju djela spisa.
Srećom tu je ključni dokument "quot;RJT za OTIS po T12 0 KTA 0000398 15 od 01.06.2015."quot; koji razotkriva njihov kriminal. Na sve ovo dodajem čijenicu da je samo 6 dana poslije mog nasilnog odvođenja pred nenadležni sud, otet i likvidiran David Dragičević uz ekspresno servirane laži da je pljačka"scaron; i narkoman koji je sam skočio u kanal. Takva laž je bila pripremana i za mene ali sam danima ranije upozoravao sestru i prijatelje na tu opciju kako bih odvratio kriminalce od pripremljenog plana te se od njega odustalo uz "quot;savjete"quot; kriminalca Borovčanina i sudske policije da se "quot;dobrovoljno"quot; odazovem narednim pozivima kako bih "quot;svojevoljno"quot; uletio u "quot;zadesnu"quot; smrt...
Koliko je dodikov režim mafija"scaron;ki, teroristički i fa"scaron;istički moglo se dobrim djelom vidjeti iz događaja povodom prikrivanja ubistva Dragičevića a ja i mnoge sudije već godinama imamo dokaze o mafija"scaron;kim i fa"scaron;ističkim metodama koje primjenjuje borovčanin danko u sadejstvu sa kriminalcima iz tužila"scaron;tva i uz podr"scaron;ku i za"scaron;titu vi"scaron;e sudija "scaron;to svojevoljno "scaron;to pod strahom i ucjenama za posao ili čak sopstveni život a "scaron;to ne opravdava njihovu ulogu u uspostavljanju terorističke diktature, sluga i agenata CIA-a, dodika, lukača, ćeranića i sličnih.
OVO NIJE SAMO OBIČNA DISKRIMINACIJA NEGO SMI"Scaron;LJENI RAZBOJNIČKI NAPAD PRIPADNIKA KRIMINALNOG KLANA ZBOG ČEGA SU PLANERI I IZVR"Scaron;IOCI NEZAKONITIH RADNJI, ODAVNO MORALI DA BUDU SUSPENDOVANI I POD ISTRAGOM A ZA SVOJE AKTIVNOSTI KOJE NEMAJU VEZE SA ZAKONOM I REPUBLIKOM SRPSKOM, NEGO SU IMALE ZA CILJ STVARANJE USLOVA ZA MOJU LIKVIDACIJU, TREBA DA ZAVR"Scaron;E NA VI"Scaron;EGODI"Scaron;NJOJ ROBIJI.
Uobičajeno je da stranka koja pokreće postupak u ovom slučaju tužilac, prema zakonu ima teret dokazivanja, odnosno dužna je da dokaže svoje tvrdnje kako bi izdejstvovala da sud prihvati njen tužbeni zahtjev.
Ali u zakonu o zabrani diskriminacije predviđeno je da tužena strana, odnosno potencijalni diskriminator mora preuzeti teret dokazivanja, odnosno ako sud prihvati tužbu, tužena strana je dužna dokazivati nediskriminaciju.
Najjednostavnije rečeno, polazna pretpostavka u tužbama za utvrđenje diskriminacije je to da je diskriminacija počinjena a onda tužena strana mora dokazivati da nije tako.
Ukoliko uspije dokazati nediskriminaciju sud će tužbu odbaciti a ukoliko to ne učini sud treba prihvatiti tužbeni zahtjev. Shodno tome ako se tužena strana uop"scaron;te ne pojavljuje na roči"scaron;tima to znači da ne vr"scaron;i nijednu radnju dokazivanja i nije izvr"scaron;ila svoju obavezu iz zakona da dokaže nediskriminaciju.
Najuže gledano, obaveza tužene u tužbama za utvrđenje diskriminacije je da se pojavi na glavnom roči"scaron;tu i dokaže nediskriminaciju te ukoliko to ne učini, sud je dužan primijeniti pravilo o obrtanja tereta dokazivanja i odredbe člana 126 zakona o parničnom postupku te konstatovati da nediskriminacija nije dokazana i usvojiti tužbeni zahtjev.
Kako je sud obavezan da vodi računa i o ekonomičnosti postupka a gledajući i logički, nije uop"scaron;te potrebno da se bilo "scaron;ta drugo dokazuje nego se automatski mora usvojiti tužbeni zahtjev ukoliko se tužena strana odnosno potencijalni diskriminator ne pojavi na roči"scaron;tu da dokazuje nediskriminaciju.
Ako bi se pravilo o obrtanju tereta dokazivanja primjenjivalo "scaron;ire, onda bi to značilo da sve obaveze koje ima tužilac u običnim parnicama prelaze na tuženu stranu, odnosno potencijalni diskriminator bi bio obavezan da se pojavljuje na svakom roči"scaron;tu te ako se ne pojavi da će se smatrati kako je odustao od dokazivanja nediskriminacije.
S obzirom da je zakonom o zabrani diskriminacije predviđeno da se svi zakoni moraju uskladiti sa njim te ako se to ne učini u roku od godinu dana od dana dono"scaron;enja, primjenjivat će se zakon o zabrani diskriminacije, to je potpuno jasno da ako tužena strana ne dođe na roči"scaron;te da dokazuje nediskriminaciju sud mora usvojiti tužbeni zahtjev.
To je zakonski minimum ispod koga se ne može i ne smije ići a u stvarnosti bi sud morao primijeniti praksu da se u pozivima, tužena strana obavje"scaron;tava da se mora pojaviti na parnicama inače će se smatrati da odustaje od sudskog dokazivanja te da će sud u tom slučaju prihvatiti tužbeni zahtjev "scaron;to je u običnim postupcima bila obaveza tužioca
Teret dokazivanja je institut procesnog prava koji daje odgovor na pitanje na kojoj od stranaka leži teret dokazivanja odlučnih činjenica, odnosno ko snosi "scaron;tetne posljedice ukoliko činjenično stanje ostane nerazja"scaron;njeno. Prema standardnim pravilima procesnog prava, osoba koja treba u postupku dokazati za sebe povoljnu činjenicu, ima i teret dokazivanja, pa je dužna sa stepenom izvjesnosti dokazati činjenicu na koju se poziva. Ukoliko joj to ne pođe za rukom, sud će, primjenjujući pravilo o teretu dokazivanja (član 126. Zakona o parničnom postupku), u pravilu uzeti da činjenica koja nije dokazana ne postoji. Prema ZZD žrtva eventualne diskriminacije čak nije dužna dokazati diskriminaciju sa stepenom sigurnosti, već je dovoljno da učini vjerovatnim da je do diskriminacije do"scaron;lo. Ako ispuni taj uslov, navodni diskriminator je dužan dokazivati da nije prekr"scaron;io princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije u predmetu rasprave. Ako tuženi sa stepenom sigurnosti ne dokaže da diskriminacije nema, sud je dužan utvrditi da je pravo na jednako postupanje povrijeđeno ("bdquo;in dubio pro discriminatione"ldquo;). Standard vjerovatnosti koji je tužitelj dužan dokazati podrazumjeva dokazanost činjenice da je do"scaron;lo do njegovog stavljanja u nepovoljniji položaj, te da bi bilo moguće da je do toga do"scaron;lo zbog direktne ili indirektne diskriminacije. Drugačije rečeno, vjerovatnost postoji ukoliko se u sudskom postupku odluka o postojanju diskriminacije čini izglednijom od odluke da diskriminacije nije bilo, a ti izgledi se zasnivaju na dokazima na kojima se temelji postojanje vjerovatnosti da je do"scaron;lo do diskriminacije. (Postupci za za"scaron;titu od diskriminacije - Goran Nezirović, član VSITV BIH)...

Zdenko Bajo
Majke Jevrosime 20
76300 Bijeljina
065831902 nastavi čitati...

Prijavi se Od ovog trenutka čitaj samo ono što želiš! Ime i prezime
E-mail

ili
Facebook prijava
Registruj se Od danas čitaj pametnije! Email
E-mail

ili
Facebook prijava
Prilikom registracije prihvataš uslove korištenja i pravila o privatnosti. Uslovi korištenja.
Kontakt Popuni formular i kontaktiraj nas. Ime i prezime E-mail
Title Category
Message