Tokom ramazana, muslimani prakticiraju post od zore do zalaska sunca. Osim posta, ramazan je mjesec, duhovne introspekcije, zajedništva te ima brojne duhovne, mentalne i fizičke koristi. Post tokom ramazana može pomoći boljoj kontroli šećera i tjelesne mase te smanjiti krvni pritisak kod nekih osoba.
Procjenjuje se da širom svijeta više od 148 miliona muslimana ima dijabetes, a mnogi od njih žele postiti tokom Ramazana. U islamu je dozvoljeno ne postiti ako postoji medicinski rizik. Ako ste i vi osova koja živi sa dijabetesom i planirate postiti za ramazan trebali bi se prethodno konsultovati sa svojim porodičnim ljekarom ili dijabetologom i slijediti praktične savjete i preporuke kako biste mogli uživati u sigurnom i zdravom ramazanu.
Odluka o postu je lična, a vaš zdravstveni tim ima dužnost i obavezu osigurati vašu sigurnost te će vam savjetovati da ne postite ako je vaša kontrola dijabetesa bila nestabilna i prije Ramazana, ako imate dijabetes tipa 1, ako niste svjesni hipoglikemije, ako ste trudni, ako ćete obavljati intenzivan fizički rad, ako imate izražene komplikacije povezane s dijabetesom, poput bolesti srca, bolesti bubrega ili problema s vidom.
Post može utjecati na nivo glukoze u krvi i dovesti do niskih vrijednosti šećera (hipoglikemija), ili povišenih vrijednosti šećera (hiperglikemija), đehidracije, tromboza i dijabetičke ketoacidoze.
Hipoglikemija se tokom posta češće javlja kod osoba koje koriste inzulin ili preparate sulfoniluree.
Hiperglikemija može nastati ako se unosi previše hrane tokom iftara.
Kod osoba s tipom 1 dijabetesa može se razviti dijabetička ketoacidoza.
Dug period bez tečnosti može biti predisponirajući faktor za dehidraciju i trombozu.
Zbog toga ukoliko postite treba redovno provjeravati nivo šećera u krvi. Šećer treba mjeriti prije sehura, 2-3 sata nakon sehura, u podne, prije i poslije iftara i obavezno kod simptoma hipoglikemije i hiperglikemije. Ako je izmjeren šećer < 3.9 mmol/L ili > 16.7 mmol/L obavezno prekinuti post.
Da bi ramazanski post bio siguran po zdravlje, konsultacija obavezno sa zdravstvenim timom, treba ukjučiti sljedeće :
- početi pripremu prije ramazana ( konsultovati se i nekoliko mjeseci prije Ramzana)
- procjeniti prethodne kontrole glikemije
- prilagoditi lijekove tokom posta ( inzulin i tablete, vrijeme uzimanja i doza lijeka)
- napraviti plan praćenja šećera u krvi. Ključno je naučiti prepoznati simptome niskog šećera (znojenje, drhtavica, slabost) i povišenog šećera (pojačana žeđ, učestalo mokrenje) i na vrijeme prekinuti post.
- Planirati ishranu i fizičku aktivnosti tokom posta
Ishrana tokom posta treba biti uravnotežena.
Za sehur (obrok prije zore) se preporučuju proteini, složeni ugljikohidrati (integralne žitarice, povrće), zdrave masti- orašasti plodovi. Treba izbjegavati previše slatke namirnice koje brzo podižu i spuštaju šećer.
Iftar (obrok nakon zalaska sunca) treba početi s laganim obrokom (hurma, supa, voda). Nastaviti s uravnoteženim jelom: povrće, proteini, zdrave masti. Ograničiti prženu i jako začinjenu hranu.
Fizička aktivnost treba biti umjerena nakon iftara.
Zaključak
Post tokom ramazana je duhovno ispunjavajući, ali za osobe s dijabetesom zahtijeva pažljivu pripremu i stalnu kontrolu.
Najvažnije je da odluku donosite u dogovoru s ljekarom.
Islam dozvoljava izuzeće od posta u slučaju bolesti – briga o zdravlju je dio vjere.
Napisali:
Prim. Doc. Dr med.sci. Senada Husarić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije
Mr. Med. Sci. Enisa Alić specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije
Reference
1. International Diabetes Federation (IDF). Diabetes and Ramadan Practical Guidelines 2021.
2. American Diabetes Association. Standards of Medical Care in Diabetes – 2024.
3. British Islamic Medical Association (BIMA). Ramadan and Diabetes Guidance.
4. Al-Arouj M, et al. Recommendations for management of diabetes during Ramadan: update 2020. Diabetes Care.
5. World Health Organization (WHO). Healthy diet and fasting recommendations.
