12.8 C
Tuzla

Franjo Leder – Kipar čija su djela uništena ali ne i zaboravljena

-

Franjo Leder bio je prvi tuzlanski kipar

Franjo Leder – Kipar čija su djela uništena ali ne i zaboravljena
Franjo Leder istaknuti tuzlanski kipar

Čuveni kipar Franjo Leder rođen je u Tuzli 29. oktobra 1905. godine.

Otac Johan, porijeklom iz Češke, bio je po zanimanju žandarmerijski narednik.

Franjini roditelji vjenčali su se tek 1907. godine, a u braku su dobili još tri sina Emil, Oto i o  trećem sinu nema dovoljno informacija jer je rano otišao u Njemačku.

Sin Emil je bio po zanimanju zanatlija – tišler i živio je u Tuzli dok je Oto bio direktor fabrike papira u Zagrebu.

Franjo Leder svoje školske dane proveo je u rodnom gradu Tuzli. Pohađao je Gimnaziju u periodu od 1922 – 1925. godine. Svoje školovanje je prekinuo kada je pao u trećem razredu. U ovom periodu umro mu je otac Johan kojeg kasnije nikada nije spominjao.

Svoje dalje obrazovanje nastavlja 1926. godine kada je položio prijemni ispit i upisao Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu ( današnja Akademija likovnih umjetnosti). Za vrijeme studiranja u Zagrebu posebno se ističe činjenica da je sudjelovao u kreiranju spomenika kralja Tomislava.

U Tuzli je realizirao mnoga umjetnička djela

Nakon što je uspješno diplomirao 1932. godine vraća se u Tuzlu. Poslije dvije godine bez ikakvog zaposlenja Franjo počinje raditi kao profesor crtanja u Mostaru, Gospiću i Nikšiću.

U Nikšiću je najduže radio kao profesor u periodu od 1939. do 1941. godine gdje je i dočekao Drugi svjetski rat.  Ljeta je provodio u Tuzli gdje je radio na mnogim umjetničkim djelima.

Nakon oslobođenja Tuzle 1944. godine počinje raditi u Odsjeku za umjetnost i kulturu Oblasnog NO odbora za istočnu Bosnu. U ovom periodu kolege su mu bili poznati slikari Ismet Mujezinović i Vojo Dimitrijević.

Franjo je radio i u rudnicima Kreka gdje se bavio izradom grafikona o kretanju proizvodnje uglja.

Čuveni murali u Domu zdravlja

Franjo Leder – Kipar čija su djela uništena ali ne i zaboravljena
Bacač diska

Jedan od većih Franjinih radova zasigurno je mural u bivšem Domu zdravlja. Mural koji se nalazio u dječijoj čekaonici bio je ispunjen prizorima iz dječijeg života. U istom Domu zdravlja imao je prostorije za rad i stanovanje.

U periodu od 1955. do 1957. godine radio je u tuzlanskoj Gimnaziji.

U ostala djela Franje Ledera koja su vrijedna spomena ubrajamo portret osnivača sokolstva u Čehoslovačkoj (nekada u Sokolskom domu), portret N. Todića, reljef Borbom ka slobodi, bista Save Štekovića, portret ing. Bogdana Đukića, most s kipovima 1936.

Kompozicija ” Borbom ka slobodi ”

Čuvena kompozicija ”Borbom ka Slobodi” ,nastala je 1936. godine gdje je na reljefu predstavljena borba Mlade Bosne za vrijeme austrougarske okupacije.

 U lijevom dijelu nalazi se figura koja predstavlja patnju naroda u borbi za svoja prava i slobodu, dok je u desnom dijelu prikazano oslobođenje od cjelokupnog režima Austro – Ugarske monarhije. U sredini kompozicije je Miško Jovanović, čovjek koji je bio predvodnik  svih snaga u borbi protiv okupatora.

”Borbom ka Slobodi” bila je najveća skluptorska kompozicija u reljefu koja je rađena u Tuzli. Nalazila se u Sokolskom domu u Tuzli. Nažalost, kompozicija je uništena 1941. godine od strane fašista.

Franjo Leder – Kipar čija su djela uništena ali ne i zaboravljena
Čuvena kompozicija ”Borbom ka slobodi” uništena je 1941. godine

No, ovo nije jedino djelo Franje Ledera koje je uništeno. Brojne sklupture, statue i gipsane ornamentike također su devastirane.

Ostala djela koja su ”preživjela” devastiranje mogu se pronaći na sljedećim lokacijama :

  • Dom DTV Partizan
  • Galerija jugoslovenskog portreta Tuzla
  • Vatrogasni dom Tuzla
  • Dražen Djukić Tuzla
  • Aleksandar Snjatinski Tuzla
  • OŠ „Vladimir Nazor“ Živinice
  • Umjetnička galerija BIH Sarajevo
  • Vera Mrmak Beograd

Živio je na jednostavan ali i tada neobičan način

Franjo Leder nije se uklapao u tadašnje društvene i moralne okvire, no ipak je bio prihvaćen i omiljen od strane drugih.

Nakon Drugog svjetskog rata Franjo nije se mogao snaći i oduprijeti porocima poput alkohola. Alkohol je više puta ugrožavao njegovo zdravlje, te je išao na liječenje u Zagreb. Franjo Leder umro je 7. januara 1963. godine.

Njegove posljednje godine života nisu bile dostojne jednom velikom umjetniku kao što je on. No, jedno je sigurno – ostavio je veliki trag u bosanskohercegovačkoj umjetnosti. Franjo Leder zaslugama svog lika i djela postao je važna historijska ličnost vrijedna spomena.

1 komentar

4 1 Glas
Ocjena članka
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
1 Komentar
S najviše glasova
Najnovije Najsstarije
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare
trackback

[…] završetka fakulteta vraća se u rodnu Tuzlu na hirurgiju kod profesora Božina Radevića. Mnogi profesora Radevića nazivju ocem […]

Tuzla novosti