Fasada jest lice svake kuće. Ona utiče na prvi dojam koji će vaša kuća ostaviti na posjetitelje, ali ima i funkcionalnu ulogu: štiti objekt od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Ako vam predstoji izrada ili obnova vaše fasade, u nastavku saznajte koji materijal je najbolji izbor, koji tipovi fasade postoje i koje su njihove osobine.
Fasada je vanjski element kuće koji u ogromnoj mjeri utiče na njezin ukupni izgled. Ona građevinski objekt štiti od nepovoljnih vremenskih utjecaja poput temperaturnih promjena, snažnog vjetra, snijega, kiše, grada. Osim toga, njezina je uloga i da termički štiti objekt i pruži mu odgovarajuću zvučnu izolaciju.
Demit fasada je najpopularniji tip fasade
Kontaktna fasada ili demit fasada jest najpopularniji izbor kod nas. Demit fasada, odnosno kontaktna fasada, sastoji se od više elemenata, a jedan od njih je termoizolacijski panel.
Kod ove fasade izolacija, mahom stiropor, lijepi se direktno na vanjski zid. Postavljene ploče stiropora se zatim fiksiraju posebnim tiplovima. Na red dolazi zaštitna mreža za armiranje i jačanje površine fasade. Na ovako obloženim vanjskim zidovima vrši se gletovanje za završni sloj, a potom slijedi i estetski dio – krečenje fasade izabranom bojom.
Umjesto stiropora može se koristiti i kamena vuna, koja je zahvaljujući svojim karakteristikama bolje rješenje. Ona je, prije svega, paropropusna, te omogućava zidovima da „dišu“, pruža efikasniju zvučnu izolaciju jer gusta struktura kamene vune efikasno apsorbira buku, pogodna je za teško dostupna mjesta, odnosno tamo gdje table stiropora nisu odgovarajuće. Tu je i ekološki faktor: kako se dobiva od prirodnog kamena, kamena vuna je prirodan materijal, dok se stiropor dobiva preradom nafte.
Fasade s izolacijom od stiropora su jeftinija opcija i omogućuju brži rad. Ako se kao termoizolacijski materijal koristi mineralna vuna, cijena fasadnog sustava poskupljuje za otprilike 40%.
Kontaktne fasade poboljšavaju energetsku efikasnost objekta; na taj način se ostvaruju uštede na troškovima grijanja i klimatizacije. Traju više od 30 godina i omogućuju brz povrat investicije.
Manje popularno, ali izuzetno energetski efikasno rješenje, jesu ventilirane fasade. Njima se ostvaruju uštede energije potrebne za grijanje i hlađenje za oko 30%.
Ključ je u postojanju ventilacijskog, odnosno zračnog sloja debljine od 2 do 5 cm. Taj sloj se nalazi između zida objekta i vanjske fasadne obloge. Njime se ostvaruje nesmetano strujanje zraka, čime se omogućuje efikasno odvođenje vlage. Na taj način se sprječava razvoj plijesni i buđi. Tijekom ljeta zračni sloj zadržava toplinu te ona ne ulazi u unutrašnjost, čime se smanjuje potreba za klimatizacijom. Zimi doprinosi toplinskoj izolaciji objekta. Ventilirana fasada ima odličnu zvučnu izolaciju i dug radni vijek koji premašuje 50 godina.
Za razliku od demit fasade, kod ventilirane fasade se izolacijski sloj ne postavlja direktno na vanjske zidove, već na skelet, tj. na noseću potkonstrukciju koja se mehanički pričvršćuje. Termoizolacija se zatim ugrađuje između skeleta, odnosno horizontalnih i vertikalnih profila, tako da ne postoje praznine između.
Zatim slijedi postavljanje paropropusne-vodonepropusne folije kojom se sprječava ulazak vlage u izolacijski sloj, a istovremeno osigurava nesputan protok vodene pare iz unutrašnjosti u zračni sloj. Tu je, zatim, zračni sloj s ventilacijskim otvorima koji služe za ulaz i izlaz zraka, postavljeni najčešće na vrhu i dnu fasade. Vanjska fasadna obloga dolazi na kraju i može biti izrađena od raznih materijala – kamena, metala, stakla, drveta…
Ventilirana fasada ima i bitne mane u odnosu na demit fasade – duplo je skuplja i zauzima više prostora, tj. veće je debljine.
Za koji god tip fasade da se odlučite, važno je da je vaš majstor za fasadu pravilno izvede. Jedino ako se stručno postave svi fasadni slojevi, spriječit će se pojava toplinskih mostova i osigurati dug životni vijek fasade.
Materijali za fasade
Spomenuli smo koji se sve izolacijski materijali mogu koristiti u izradi fasada. Međutim, važno je spomenuti i neke druge materijale poput stakla, drveta…
Staklene fasade su najčešći izbor kod suvremenih objekata, mahom poslovnih prostora. To je samonosivi, u cijelosti zastakljeni tip fasadne konstrukcije. Kod staklene fasade horizontalni i vertikalni aluminijski profili koji razdvajaju staklene panele mogu biti vidljivi (kontinuirana staklena fasada) ili izvana nevidljivi (strukturalna staklena fasada). Aluminijski profili mogu biti vidljivi i samo minimalnom širinom po ivicama elemenata, i tada govorimo o polustrukturalnoj staklenoj fasadi. Staklene fasade mogu biti ventilirane, odnosno imati zračni prostor između dva sloja stakla. To su dvostruke staklene fasade.
Metalne fasade se izrađuju od sendvič panela s toplinskom ispunom. Njihove obloge su najčešće izrađene od čeličnih ili aluminijskih ploča.
Drvene fasade su tradicionalan izbor i najčešće se mogu vidjeti u planinskim predjelima. One podrazumijevaju profilirane daske ili drvene ploče. Predstavljaju tip ventiliranih fasada. Drvene fasade imaju veću cijenu od metalnih fasada.
Savjeti za izbor fasadne boje
Preporuka je da se prilikom izbora boje za fasadu ne vodite isključivo aktualnim trendovima, već da uzmete u obzir boju krova, boju vanjske stolarije, dvorišne ograde. Imajte na umu i kuće u okruženju, kako vaša ne bi previše „odskakala“, ali i količinu svjetlosti kojoj je vaša kuća izložena.
