Rođeni Zvorničanin Mahir Hadžić dobio je nagradu “The Adams Prize” za svoja postignuća iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednačina.

Mahir Hadžić u razgovoru za Al Jazzeru ističe da je zbog ratnih dešavanja 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu, te je sa svojim bratom Tarikom bio u Splitu gdje se kao osnovac počeo zanimati za matematiku.

Univerzitet u Cambridgeu nedavno je proglasio dr. Mahira Hadžića za dobitnika jedne od najprestižnijih svjetskih nagrada za vrhunska postignuća u matematičkim znanostima. Ovaj rođeni Zvorničanin, koji je profesor na odsjeku matematike na University College London (UCL), dobio je nagradu “The Adams Prize” za svoja postignuća iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednačina. U razgovoru ističe da je zbog ratnih dešavanja 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu, te je sa svojim bratom Tarikom bio u Splitu gdje se kao osnovac počeo zanimati za matematiku.

“Moji počeci su matematička takmičenja koja sam započeo u Splitu i kasnije nastavio u Tuzli. Takmičenja su specifična jer za razliku od istraživačkog rada, osnovna premisa je da unaprijed znamo da su pitanja i problemi na kojima radimo rješivi. Dio života istraživača je da, između ostalog, formulira interesantna i svrhovita pitanja, koja često možemo odgovoriti samo djelomično ili nikako. To može biti frustrirajuće, ali je istovremeno i jako uzbudljivo. Takmičenja razvijaju odlične radne navike i poput neke sprinterske discipline su korisna, ali ne i dovoljna za ozbiljan naučni rad, koji je u ovoj usporedbi bliži maratonu. Moj glavni razvojni izazov je bio da uvidim te razlike i da postanem malo strpljiviji. Dobar primjer su naučni radovi, gdje se važno oduprijeti trendu objavljivanja mnogobrojnih i često nepotrebnih radova koji predstavljaju varijacije na jednu te istu temu. Važnije se fokusirati na istinski originalne ideje koje zahtijevaju puno vremena rada, jer se dobre ideje nagrađuju objavljivanjem u renomiranim časopisima, koji otvaraju mnoga vrata”, kaže dr. Mahir Hadžić.

Mahir Hadžić
Mahir Hadžić

Navodi da je osnovni studij matematike završio u Beču, a doktorat 2010. godine na Univerzitetu Brown u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon toga je kao postdoktorant proveo jednu godinu u Zürichu i dvije na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu, prije prelaska u London.

“Moji rezultati, uključujući i trenutnu akademsku poziciju, su posljedica kako mog rada tako i rada s izvrsnim mentorima od Beča, Browna, Züricha, MIT-a, do Londona. Puno je detalja koji mogu odrediti akademsku karijeru, a u mom slučaju su mi medalje s matematičkih olimpijada omogućile stipendiju za studij u Beču. Potom su preporuke profesora iz Beča igrale važnu ulogu za odlazak na Brown, gdje sam imao sreću upoznati i raditi s vrhunskim svjetskim naučnicima. Svaki korak u karijeri je bio stepenica ka narednom izazovu, uključujući Zürich i MIT. Ono što su mi sva ta usavršavanja zapravo omogućila je razvoj vlastitog naučnog identiteta i ukusa. Važan dio sazrijevanja su strpljivost i nepovršnost, a to podrazumijeva izvjesna odricanja, uključujući puno rada i samokritičnost. Privilegiran sam jer sam od malih nogu znao da me matematika zanima kao poziv i stoga nisam imao dileme u odabiru karijere”, priča sagovornik.

Matematika je jezik koji doprinosi općoj pismenosti

Mahir Hadžić tvrdi da je njegov interes za egzaktne nauke uvijek bio protkan nekom humanističkom komponentom, a kao primjer je naveo Carl Saganov “Kosmos” koji ga je opčinjavao, iz razloga jer je matematiku i prirodne nauke interpretirao kao jedan od jezika koji nam dozvoljava da bolje opišemo realnost te da artikuliramo mnoštvo problema oko nas.

“Taj jezik je univerzalan, i uprkos apstrakciji, koja se često prenaglašava kad govorimo o matematici, on je jako sugestivan i dozvoljava nam da formuliramo fundamentalna pitanja, recimo o prirodi gravitacije, kretanju ćelija ili turbulenciji. Ta pitanja se tiču svih nas, imaju svoj historijski i društveni kontekst, i kao takva, matematika ne živi u nekom sporednom svijetu formula, već je proizvod naše potrebe da shvatimo svijet oko nas. Dakle, matematika je jezik koji doprinosi općoj pismenosti i kao svaki jezik uči nas da razmišljamo na izvjestan način. Ona je također podloga za mnoge važne i veoma praktične karijere, kao što su finansijski sektor, informacione tehnologije, inženjerstvo, neuronauka, mašinsko učenje. Lično ne razlikujem previše takozvane primijenjene i teorijske probleme dok god je problem na kojem radim intrinzički interesantan”, govori bh. matematičar Mahir Hadžić.

Napominje da ga najviše zanima motivira primjena rigoroznih matematičkih metoda na probleme koji su motivirani fizikom

“U posljednje vrijeme me zanima matematički opis singularnih struktura, kao što su recimo implodirajuće, odnosno eksplodirajuće zvijezde ili takozvane gole singularnosti u kontekstu opće teorije relativnosti. Međutim, singularnosti su posvuda, pri topljenju santi leda, prilikom probijanja zvučnog zida, ili nagomilavanju bakterija u tijelu. Zajednički nazivnik pitanjima ovog tipa je da se daju precizno formulirati jezikom parcijalnih diferencijalnih jednačina, i to je zapravo moja uža matematička specijalnost. Ta pitanja su fascinantna, jer nam dozvoljavaju da olovkom i papirom ispitamo granice validnosti naših teorija koje recimo u kontekstu teorije gravitacije imaju važne filozofske posljedice na naše razumijevanje svijeta, princip determinizma itd. S druge strane, pomaže nam da konkretno opišemo uvjete pod kojim neki sistem ostaje stabilan i nije podložan singularnom ili turbulentnom ponašanju, što ima očito praktične primjene”, objašnjava dr. Mahir Hadžić.

Nagrada kao veliki poticaj


Zatim se osvrnuo i na nagradu “Adams Prize”, koja je za njega veoma važna, a prisustvo velikih imena na listi prethodnih dobitnika ove prestižne nagrade u njemu budi osjećaj poniznosti i služi kao velika motivacija da postane još bolji.

“Nagrada mi djeluje kao veliki poticaj, pogotovo kad uzmem u obzir listu prethodnih dobitnika, među kojima su mnogi naučni divovi i moji profesionalni uzori poput nobelovaca Rogera Penrosea, Subrahmanyana Chandrasekhara, te matematičara Mihalisa Dafermosa i mnogih drugih. Ponajviše od svega ovo je prilika da zastanem i razmišljam o sljedećim projektima. Moji interesi su široki, a vremenski resursi ograničeni, tako da je odabir problema ključan u svemu što radim. Kao i svaka druga oblast, matematika je podložna trendovima te su pojedini problemi važniji od drugih. To me tjera da redovno preispitujem svoj naučni ukus, a nagrada dođe kao dobar povod da sagledam širu sliku i odlučim gdje preusmjeriti svoju energiju u narednim godinama”, naglašava dr. Mahir Hadžić..

Dodaje kako ima sreću da njeguje profesionalne kontakte s kolegama u Bosni i Hercegovini, pogotovo na Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli, a prije nekoliko godina održao je i predavanje na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

“To mi daje izvjestan uvid u stanje nauke i jasno je da je puno kolega koji naporno rade da izbalansiraju prilično velike predavačke obaveze i naučni rad. Kolege u Bosni i Hercegovini mogu s puno više konkretnih detalja opisati i artikulirati svoje potrebe, ali gotovo svi se slažu da su potrebna veća ulaganja u nauku, nove tehnologije, i obrazovanje uopće. Ovdje govorim o procentu budžetskih izdvajanja koji je značajno manji od, recimo, prosjeka Europske unije. Jedan on najuzbudljivijih aspekta mog naučnog života je kolaboracija sa širokom međunarodnom mrežom saradnika. To podrazumijeva putovanja, predavanja na seminarima i konferencijama, te osjećaj pripadnosti široj zajednici naučnika, koja služe kao podsjetnik da nauka nije inzularna. Naprotiv, nauka je sveobuhvatna aktivnost koja veoma lako zaobilazi geografske i druge granice. Tim više je državna podrška naučnim projektima važnija, jer ta sredstva doprinose otvaranju Bosne i Hercegovine i olakšavaju naučnicima u ranoj fazi karijere da ostvare međunarodne saradnje”, smatra bh. matematičar Mahir Hadžić.

Izabrati kvalitet ispred kvantiteta

Mišljenja je da je najvažnije oživjeti osjećaj zadivljenosti u mladima i omogućiti im iskustva iz prve ruke, dakle laboratorije, eksperimente, putovanja te ih tako zainteresirati da se bave naukom.

“Taj interes se prije svega gradi kroz osnovno i srednje obrazovanje, za koje vjerujem da treba biti što sveobuhvatnije. Na isti način na koji nam logička pravila pomažu da formalno opišemo prirodne procese, tako nam romani i literatura razvijaju empatiju i nude prirodnu poveznicu s drugim mjestima i vremenima. Čas antičke filozofije ne mora biti vježba u memoriziranju grčkih imena, već prilika da naučimo da je sasvim uredu imati suprotstavljena mišljenja”, podvlači dr. Mahir Hadžić.

Kazao je kako je imao veliku sreću da bude okružen sjajnim pedagozima kroz čitavo rano obrazovanje, uključujući osnovnu školu u Splitu, te gimnaziju u Tuzli.

“Uloga pojedinih nastavnika i profesora je bila ključna, jer su mi njihov entuzijazam i nesebičnost omogućili da svijet zamišljam kao otvorenu knjigu i da prigrlim vlastite ambicije. Iz ovog svakako slijedi da kao društvo moramo biti spremni da izdvajamo veća novčana sredstva za edukatore na svim razinama. Obrazovanje je odlična investicija za poreske obveznike i taj se novac vremenom višestruko vraća društvu. Naravno, u Bosni i Hercegovini je puno ljudi koji mogu kompetentnije ukazati na konkretne prepreke na tom putu, ali zasigurno u svemu tome veliku ulogu mora igrati politički konsenzus i osjećaj odgovornosti prema budućim generacijama”, jasan je sagovornik.

Njegovi neposredni planovi vezani su za univerzitet, istraživački rad te različite aspekte naučnih problema, a neizostavna je i saradnja s kolegama u Bosni i Hercegovini.

“Želim da doprinesem razvoju naše akademske zajednice kroz putovanja, predavanja i eventualna mentorstva. Tu također planiram neka motivaciona predavanja i diskusije s nešto mlađim generacijama u različitim krajevima Bosne i Hercegovine. Prije dvije godine sam dobio prestižni petogodišnji grant koji dodjeljuje britanska državna fondacija za nauku i koji mi je omogućio da formiram svoj istraživački tim na UCL-u. Zahvalan sam na slobodi i odriješenim rukama koje mi daje takav grant da razvijam svoju naučnu viziju i ideje”, apostrofira bh. matematičar Mahir Hadžić.

Poručuje da su kontinuirani rad, razvoj kritičkog mišljenja, informiranost i angažiranost važni preduvjeti za uspjeh.

“Kada govorimo o nauci, uvijek je važnije izabrati kvalitet ispred kvantiteta. Moja poruka naučnicima u ranoj fazi karijere je da budu ustrajni i spremni na odricanja, trud se isplati”, zaključuje dr. Mahir Hadžić.

0 0 Glasovi
Ocjena članka
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare