Usvojena je inicijativa za refundaciju troškova za neporezna davanja prilikom osnivanja gospodarskog društva na području Tuzlanskog kantona.Hoće li biti ozakonjena, zavisi od odluke Vlade. Ekonomisti smatraju kako je ideja inovativna, a gospodarstvenici su skeptični.
Jasmina Weand je prodavnicu dječijih potrepština u maju u Tuzli registrovala kao d.o.o. Već pri samom osnivanju suočila se s velikim troškovima
“Osnivački kapital, naravno. Osnivački akt koji je, mislim, oko 500 maraka, naravno sudske takse 350, pa onda 150 maraka isto uplate za rješenja, statistika i ostalo, mislim oko 30 do 40 maraka. Uglavnom, sve ukupno izađe oko 2.000 maraka za pokretanje˝, kazala je vlasnica prodavnice dječijih potrepština Jasmina Weand.
Bude li inicijativa zastupnice u Skupštini Tuzlanskog kantona Mirele Trepanić-Grbešić ozakonjena, novac uložen u osnivanje privatnog biznisa mogao bi kasnije biti iskorišten kao kapital za širenje poslovanja iliupošljavanje novih ljudi.
Ovu ideju, ekonomski analitičar, Admir Čavalić smatra inovativnom i lako izvodljivom.
“Pokušava se raditi na jačanju privredne baze koja će dugoročno puniti budžet, a u kratkom roku, ovo nije veći budžetski trošak naročito razumijevajući da neće svaki poduzetnik, privrednik koji registruje biznis koristiti ove benefite˝, izjavio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Kasim Selimović, koji se godinama bavi privatnim biznisom, nije optimista u vezi s realizacijom ove ideje. Kaže da nikada nije doživio da bilo koji nivovlasti u BiH zaista pomogne u stvaranju boljeg poslovnog okruženja.
“Ja ne vjerujem da će to da zaživi, da će neko da se odrekne bilo čega što puni budžet na svoju štetu, a u korist privrede. Tako da, evo, ta inicijativa je jako dobra koja je pokrenuta od određenih parlamentaraca, ali da će zaživjeti i da će dati efekte, sumnjam˝, rekao je Kasim Selimović, Odbor za trgovinu i turizam Gospodarske komore Tuzla.
Analiza urađena za potrebe ove inicijative na osnovu hiljadu preduzeća registrovanih u Tuzlanskom kantonu ukazuje na to da bi direktne uštede za ove subjekte na osnovu ukidanja plaćanja taksi i naknada bile oko 670 hiljada maraka, što jeste smanjivanje prihoda budžeta. S druge strane, objašnjenje je da bi zapošljavanje u novoosnovanim preduzećima rezultiralo dodatnim prihodima na osnovu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, penziono i invalidsko osiguranje, te bi dio ovog novca svakako bio vraćen u budžet Tuzlanskog kantona i budžete općina.
(BHRT)