Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, ujedno i nosilac liste SBB-a za Skupštinu Tuzlanskog kantona za naš portal je govorio primarno o aktuelnim temama iz elektroenergetskog sektora koju su najboliže njegovom profesionalnom usmjerenju, ali i o drugim temama koje se vežu za izborni program stranke koju predstavlja.
Kakva je energetska budućnost Tuzlanskog kantona i Federacije BiH uopšte?
Najprije je važno istaći da smo se mi kao država Bosna i Hercegovina, kroz različite ugovore i memorandume, obavezali da ćemo slijediti put zelene agende i tranzicije proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva na proizvodnju iz obnovljivih izvora. Moje mišljenje je da su za taj put i tranziciju našoj zemlji potrebna značajna finansijska sredstva i vrijeme. Sva obećanja o tranziciji koja ne uključuju i jasno ne određuju ova dva važna faktora su unaprijed osuđena na propast i dio sveopšteg populizma kojem svjedočimo. Naš program podrazumijeva jasne korake u obezbjeđenju najprije novca ali racionalan vremenski okvir potreban za tranziciju industrije uglja u neke druge privredne grane, sa svim procesima koji to podrazumijevaju, za izgradnju zamjenskih kapaciteta, za pravdenu socijalnu politiku, migraciju radne snage iz jedne oblasti u druge, transfere znanja, itd. Za svo to vrijeme potrebno je osigurati sigurno snabdijevanje električnom energijom svih kupaca u FBiH, socijalnu osjetljivost za ugrožene kategorije kupaca, radna mjesta naših rudara i svih onih koji danas rade u termoelektranama, itd.
Zbog toga smatram da ćemo i kao regija i kao zemlja još neko vrijeme proizvoditi električnu energiju iz uglja, uporedo razvijajući obnovljive izvore energije. Takođe, smatram i za to ću se uvijek snažno zalagati, da je imanje vlastite energije jedno od najvećih bogatstava Bosne i Hercegovine i da je potrebno učiniti sve da se, najprije, očuva energetska neovisnost, kada govorimo o električnoj energiji, a potom i tranzicija prema obnovljivim izvorima. Svjedočimo da u aktuelnoj energetskoj krizi svjetskih razmjera naša Zemlja zahvaljujući vlastitim izvorima tu krizu podnosi lakše, te da je olahko odricanje od pouzdanih i stabilnih izvora energije u prošlosti danas ozbiljan problem mnogim evropskim zemljama.
Zašto se javljaju problemi u toplifikaciji Grada Tuzla?
Jedini stvarni razlog leži u lošoj poslovnoj politici Grada Tuzla i preduzeća Centralno Grijanje u vlasništvu Grada. Dok u samom gradu imamo energetski objekat (termoelektrana) koji je kapacitetom u mogućnosti grijati sve i jedan objekat u gradu, mi svjedočimo selektivnom razvoju mreže, favoriziranju kolektivnih objekata stanovanja u odnosu na individualne, potpunom zapostavljanju čitavih gradskih naselja, itd.
Primarno je izgraditi novi magistralni vrelovod kojim bi se povećao kapacitet isporuke toplinske energije iz Termoelektrane prema Gradu, te intenzivno raditi na razvoju sekundarne mreže i povezivanju svih objekata u gradu na sistem daljinskog grijanja. Ne pristupi li se ovim aktivnostim promptno, kvalitet grijanja u Tuzli će biti sve slabiji, a o priključenju novih objekata neće moguće ni govoriti. Sve ovo je direktna nadležnost gradske Uprave i Centralnog Grijanja koje je u vlasništvu Grada Tuzle. Ne smijemo dozvoliti da od Grada sa najboljim grijanje u BiH postanemo Grad sa brojnim problemima tokom grejne sezone.
Podsjećam da Grad Tuzla svake godine od Elektroprivrede BiH dobije preko 5 miliona KM i ta sredstva bi primarno, prema Zakonu, trebala biti uložena u projekte zaštite okoliša, izgradnje infrastrukture, centralnog grijanja, itd. Dakle, novca ima, ali znanja, vizije, želje, poštenja očito nema.
Može li se očekivati toplifikacija Živinica?
Želim istaći da jedan od primarnih ciljeva svakako treba biti i izgradnja vrelovoda prema Živinicama, kako bi se jedan veliki grad kakve su Živinice spojio na sistem daljinskog grijanja, riješio problem enormnog zagađenja tokom zimskog perioda i trajno imao kvalitetno toplinsko snabdijevanje. Proizvodni kapaciteti postoje, finansijska sredstva za ovakve projekte mogu se osigurati iz nekoliko različitih izvora po vrlo povoljnim uslovima. Ne postoji niti jedan razlog zašto se sa ovim projektom ne bi počelo već danas. Takođe, ne postoji niti jedan razlog da Živinice u roku 2-3 godine ne budu toplificirane iz Termoelektrane Tuzla. Mi smo spremni preuzeti odgovornost za ovaj projekat i završiti ga u ovom roku. To je projekat koji ima nemjerljive ekološke, ekonomske, energetske, socijalne benefite, kako za lokalnu zajednicu, tako i za Elektroprivredu i Tuzlanski kanton u cjelini.
Kada će biti aktuelna izgradnja većih solarnih elektrana u Tuzli?
Izgradnja solarnih elektrana u Tuzli i uopšte u Tuzlanskom kantonu dio je tranzicijskog paketa, o kome smo govorili na početku, dakle prelaska na obnovljive izvore u proizvodnji električne energije. U Tuzli smo planirali izgradnja dvije velike solarne elektrane, jedna na bivšem rudničkom kopu Šićki Brod, a druga na zatvorenom odlagalištu šljake i pepela Termoelektrane Tuzla na Divkovićima. Izgradnjom ovih objekata devastirane rudničke površine i zatvorena odlagališta bit će oplemenjena i u funkciji proizvodnje zelene energije.
Moram istaći da je za izgradnju obje elektrane potrebno mnogo veće razumijevanje od strane gradske i kantonalne vlasti, najprije u dijelu usklađivanja prostornih planova, kako bi se omogućila realizacija ovih projekata. Zasada je ta podrška izostala.
S druge strane, pohvalan je primjer lokalne zajednice u Banovićima, gdje se za veoma kratko vrijeme došlo do dogovora i očekujem da izgradnja solarne elektrane u Banovićima krene početkom naredne godine, a tender za njenu izgradnju bude objavljen do kraja godine.
Naš program garantuje da ćemo i u budućnosti nastaviti sa ovakvim i sličnim projektima, jer naš kanton ima dovoljno i prostornog i energijskog kapaciteta za izgradnju niza solarnih elektrana.
Da li će doći do poskupljenja električne energije?
Trenutne cijene električne energije na evropskom tržištu posljedica su velikih poremećaja na tržištu energenata, najvećim dijelom uzrokovano Rusko-Ukrajinskim ratom. Vjerovatno je da će se do stabilizacije cijena morati sačekati još neko vrijeme.
U FBiH cijena električne energije za domaćinstva nije se mijenjala duži niz godina, što predstavlja i svojevrsnu socijalnu politiku i društvenu odgovornost Elektroprivrede BiH i teret kojeg Elektroprivreda nosi i ta cijena je danas za cca. 30% niža od proizvodne cijene JP Elektroprivreda BiH.
Ono što mogu potvrditi jeste da u našim planovima ne postoji povećanje cijene električne energije do kraja 2022. godine.
Kako riješiti transportnu blokadu Tuzlanskog kantona?
Gotovo je nevjerovatno da je svo vrijeme iza rata najveći domet u transportnoj deblokadi Tuzlanskog kantona izgradnja treće trake na jednom dijelu prevoja Karaula prema Sarajevu i jednog tunela na istom tom prevoju. Saobraćajna blokada značajno doprinosi manjem obimu investiranja u Tuzlanskom kantonu. Zasada se samo govori o planovima i idejnim rješenjima, bez ijednog konkretnog poteza. Tuzlanski kanton ostao je slijepo crijevo FBiH, u transportnom smislu.
Prioritena je izgradnja konekcija sa koridorom Vc, izgradnja autoputeva i brzih cesta kojima bi se Tuzla i Tuzlanski kanton spojili sa granicama na Savi i Drini. Našim programom definiran je novi model izgradnje autocesta kako bi se ubrzala njihova izgradanja. Primjenom tog modela možemo u roku od pet godina u potpunosti izgraditi sve potrebne konekcije Tuzlanskog kantona sa važnim putnim pravcima u Bosni i Hercegovini.
Kako gledate na pitanja ekologije?
Jedan od naša tri ključna programa je onaj vezan za ekologiju i očuvanje životne sredine. Takvo što nema alternativu. Brojni su programi koje je naš tim pripremio, a posebno bih istakao tri projekta na kojima ćemo posebno insistirati, jer imaju dalekosežne pozitivne efekte na širokom području. To su izgradnja vrelovoda Kakanj-Sarajevo i toplifikacija cijele regije, izgradnja vrelovoda Tuzla-Živinice sa takođe efektima toplifikacije velikog broja objekata, te brža, efikasnija i jeftinija toplifikacija svih objekata u Tuzli. Naravno, pored ovoga, programi koji se odnose na energijsku efikasnost, zaštitu i racionalno korištenje vodotoka, te prelazak na obnovljive izvore u proizvodnji električne energije, primarni su dio našeg pristupa ekologiji- istakao je Senad Salkić.
