Šimo Ešić tuzlak koji je zaslužan za očuvanje i promociju dječije literature u BiH
Šimo Esšić rođen je 6. februara 1954. kodine u Brezama kod Tuzle. U djetinjstvu je živo skromno sa porodicom, te je bio sedmo dijete po redu roditelja Kate i Ive.
Trenutno živi na realciji Tuzla – Njemačka. Jedan je od najuticajnijih i najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika za djecu. Bavi se i pisanjem drame i pripovjetkih.
Također Šimo Ešić je pisao igre i dramske tekstove za djecu i tinejdžere. Svoje obrazovanje je završio 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Sarejvu odsjek jezika i književnosti.
Pored književno – umjetničkog angažmana Ešić se bavio i novinarstvom. Radio je kao urednik u izdavačkoj kući Univerzal, te bio je novinar na Radio Tuzli i RTV Sarajevo.
Većinu svoje karijere je posvetio djeci i stvaranju najljepših pjesmica i priča. Osim toga, već dugi niz godina aktivno doprinosi adirmaciji i razvoju dječije književnosti u BiH ali i regiji.
Zalaže se za bolji društveni tretman zahvaljujući aktivnim radom u promovisanju dječije literature i stvaralaštva za djecu.
Osnivač i glavni urednik izdavačke kuće Bosanska riječ
Zalaganje za dječiju literaturu posebno se vidi u Ešićevom angažmanu pokretanja nevladine organizacije Društvo prijatelja knjige Mali princ i međunarodnog dječijeg festivala Vezeni most.
Na festivalu Vezeni most dodjeljuje se nagrada Mali princ koja je najznačajnija književna nagrada za dječiju literaturu u regionu.
Poseban uspjeh u Šiminoj dugogodišnjoj karijeri je osnivanje izdavačke kuće Bosanska riječ koja je započela s radom 1993. godine u Wupertalu, a zatim 1996. prešli su u Tuzlu. U dosadašnjem radu izdavačka kuća Bosanska riječ je objavila preko 1.000 naslova različitih žanrova za djecu i beletristike za odrasle.
Osim dječije literature, koja je glavni fokus, izdavačka kuća je objavila i naslove znanstvenih knjiga, rječnika i enciklopedija.
” Ja sam bogat čovjek, jer sam objavio sa ovom mojom izdavačkom kućom skoro 1000 naslova. To je znači oko 600 autora, a od njih barem 50 su moji pravi prijatelji. Pa, mogu reći da sam zaista bogat čovjek. ”
Još jednu književnu manifestaciju koju je pokrenuo bila je Oktobarska poestka dugovanja koja se održavala u Tuzli.
Zajedno sa kolegama Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom osnovao je festival dječije pjesme pod nazivom Majski cvijet koji se također održavao u Tuzli.
Ešićeva djela nalaze se na popisu izborne Lektire u BiH
Doprinos i zalaganje za očuvanje i dalji razvoj dječije literature ogleda se u činjenici da se Šime Esić nalazi među autorima na popisu za izborne lektire u BiH.
Pored rodne Bosne i Hercegovine, djela su mu zastupljena i u mnogim izborima za lektiru, čitankama i antologijama u drugim državama regiona poput Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Slovenije.
Važno je istaknuti da antologija Egzil i leksikon Ko je Ko nalazi se i u Njemačkoj. Pa je tako sasvim očekivano da su se do sada Ešićeva djela prevela na njemački, svedski, bugarski, engleski, francuski, albanski, makedonski, slovački, finski, romski, turski, poljski i ukrajinski jezik.
Knjiga Rudarev kućerak zastupljena je u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mladež u 25 knjiga.
Neka od najpopularnijih djela su:
- “Zdravica na kraju djetinjstva”
- , “Vezena torbica”
- “Rudarev kućerak” (najbolja dječja knjiga BiH 1979.)
- “Pola igra, pola zbilja”
- “Šuma”, ,”Putovanka “
- “Šta li mrda iza brda “
- “Dva srca “
- “Priče za laku noć”
Autor je i radio-igara i pozorišnih predstava za djecu: “Zeleni šeširić”(dobio je nagradu Radija Zagreb 1973.), “Amela”, “Tajna sehare”, “Oživjele stvari”.
Član je udruženja pisaca Bosne i Hercegovine, Udruženja pisaca Njemačke, Društva hrvatskih umjetnika i Hrvatskogdruštva književnika za djecu i mlade.
Značajne nagrade koje se posebno izdvajaju
– Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, Zagreb, 1973.
– Spomen plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1975.
– Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979.
– Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, Crna Gora, 2006.
– Nagrada Fondacije za kinematografiju BiH za scenario za crtani film Bijeli svijet, šareni svijet, Sarajevo, 2007.
– Nagrada Mali princ za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u BiH, Tuzla, 2009.
– Prvi je dobitnik nagrade Nasiha Kapidžić–Hadžić za pjesnički opus, Banja Luka, 2009.
– Glavna književna nagrada Festivala humora za decu Zlatno Gašino pero za književni opus i stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, Lazarevac, 2009, Srbija
– Nagrada Crikveničko sunce, Jadranski književni susreti, Crikvenica, 2012, Hrvatska
– Nagrada Društva pisaca za najbolju dječiju knjigu u BiH, za knjigu Izmislionica u selu Pričevac, Sarajevo, 2014.
– Nagrada Šukrija Pandžo, Sarajevo, 2019.
– Nagrada Društva pisaca Crne Gore, za stvaralački opus u dječijoj književnosti, Podgorica, 2019.
– Nagrada Krešimir Šego, Mostar, 2019.
– Nagrada Lukijan Mušicki, za životno djelo u dečijoj literaturi, Beograd, 2020.
DÛGA
Nebo mutno i sjetno kao mog oka zjena,
satima kišu lije na sela tiha i snena.
A onda sunce virnu kroz oblak iznad luga,
nenadano, k'o sreća, na nebu procva dûga.
Zasja kao što radost sija u dječijem oku,
vrati ljepotu nebu i bistri tok potoku.
Vrati nadu u sreću leptiru, ljubičici,
a vjeru u život i pjesmu – cvrčku, meni i
ptici.
Ali potraja kratko na nebu poslije kiše,
onda se negdje izgubi i ne vrati se više.
Pročitajte i biografije i o ovim tuzlacima:
- Nesim Tahirović – čuveni tuzlanski slikar
- Midhat Husejnefendić – prvi tuzlanski taksista
- Walter Neugebauer – čuveni crtač stripa rodom iz Tuzle
- Semezdin Mehmedinović – jedan od osnivača poznatog časopisa Dani
