Međunarodna putovanja nastavila su rasti u 2026, ali mnogo sporije nego prethodnih godina. Oko 690 miliona turista putovalo je u inostranstvo između januara i juna, svega tri miliona više nego u istom periodu 2025. To odgovara rastu od samo 0,4%. Evropa je ipak prošla bolje od globalnog prosjeka. Telefon je danas stalni dio putovanja: koristi se za rezervacije, navigaciju i plaćanja, a tokom čekanja na let ili voz i za zabavu — od videa i muzike do slotet 1xBet, mobilnih igara i drugih sadržaja koji pomažu da vrijeme brže prođe. Ipak, stvarna slika turističkog oporavka i dalje se najbolje vidi kroz broj dolazaka, noćenja i dužinu boravka.
Globalni rast gotovo je stao u drugom kvartalu
Prva tri mjeseca 2026. još su pokazivala solidan zamah. Međunarodni dolasci porasli su za 2% u prvom kvartalu, ali su u drugom pali za 1%.
April je donio pad od 3%, a globalni dolasci ponovo su bili 3% niži u junu. Na rezultate su uticali skuplja putovanja, poremećaji u avionskom saobraćaju i promjene u kalendaru uskršnjih praznika.
Razlike između regija pritom su bile velike:
- Afrika je u prvih šest mjeseci zabilježila rast od 4%;
- Evropa je porasla 3%;
- Amerike su ostvarile rast od 2%;
- Azija i Pacifik povećali su dolaske za 1%;
- Bliski istok zabilježio je pad od 22%.
Zbog slabijeg prvog polugodišta, očekivanja za cijelu godinu sada su opreznija.
Evropa ostaje iznad svjetskog prosjeka
Evropskih 3% rasta posebno se izdvaja u trenutku kada se globalno tržište gotovo nije pomjerilo. Kontinent i dalje koristi gustu mrežu avionskih, željezničkih i cestovnih veza, veliki broj kratkih međunarodnih putovanja i potražnju za destinacijama koje se mogu posjetiti bez dugih letova.
Prema najnovijem izvještaju UN Tourism o međunarodnom turizmu, putnici sve više traže bolji odnos cijene i kvaliteta, a dio njih bira bliže ili domaće destinacije kada troškovi putovanja rastu.
UN Tourism je zbog trenutnih rezultata smanjio očekivanje za globalni rast međunarodnih dolazaka u cijeloj 2026. na 1–2%. Početkom godine očekivalo se 3–4%.
Više noćenja i u Bosni i Hercegovini
Trend rasta noćenja vidljiv je i bliže regionu. U Bosni i Hercegovini je od januara do augusta 2026. zabilježeno 1.350.135 turističkih dolazaka, 0,6% više nego godinu ranije.
Broj noćenja rastao je brže. Turisti su ostvarili 2.890.787 noćenja, što predstavlja povećanje od 2,4%. Domaći gosti zabilježili su 6,1% više dolazaka i 6,8% više noćenja, dok je broj dolazaka stranih turista bio 1,5% niži. Njihova noćenja ipak su porasla za 0,7%.
To pokazuje zanimljivu razliku: broj stranih dolazaka nije rastao, ali su oni koji su došli u prosjeku ostavljali dovoljno noćenja da ukupna statistika ostane pozitivna.
Odakle dolaze strani gosti
Struktura noćenja pokazuje koliko su za turizam važna tržišta na relativno kratkoj udaljenosti.
Najveći udio stranih noćenja do augusta imali su gosti iz Hrvatske sa 14,7%, zatim Srbije sa 11,8%, Turske sa 9,5%, Slovenije sa 5,6% i Njemačke sa 4,8%. Hoteli i sličan smještaj činili su čak 93,5% svih evidentiranih noćenja.
Posebno se izdvaja trajanje boravka. Gosti iz Katara ostajali su prosječno 3,6 noći po dolasku, iz Egipta 3,3, a iz Kuvajta 3,2 noći.
Turizam raste ali putnici pažljivije biraju
Broj međunarodnih putovanja nije pao, ali 2026. jasno pokazuje da više nije dovoljno računati na snažan rast svake godine. Viši troškovi transporta i smještaja čine putnike osjetljivijim na cijenu, dužinu boravka i udaljenost destinacije.
Evropa je zasad uspjela zadržati rast iznad globalnog prosjeka, a podaci iz Bosne i Hercegovine pokazuju da broj noćenja može rasti čak i kada broj stranih dolazaka stagnira.
Za ostatak godine zato će biti važnije koliko dugo turisti ostaju i koliko troše na destinaciji nego samo koliko ih prelazi granicu.
