U prepunoj sali BKC-a Tuzla akademik Ganić je govorio o dramatičnim danima 1991. godine i historijskim odlukama 1992. godine.
– Referendum je jedna historijska stepenica. Nismo se tada obazirali na ustave koje su pobunjeničke grupe usvajale. Referendum je bio referendum građana Bosne i Hercegovine na kojem se 64 odsto građana izjasnilo za ovu državu. To je historija, a sve drugo mislim da će biti prolazno – kaže Ganić, aludirajući na činjenicu da je nelegalna Skupština srpskog naroda izglasala ustav Srpske republike BiH 28. februara 1992. godine.
Akademik Ganić je prokomentarisao činjenicu da se 31 godinu poslije patriotske snage Bosne i Hercegovine progone jer su učestvovale u odbrani države od velikosrpske agresije.
– Optužbe protiv mene traju od 1992. godine. Međutim ako branite državu, ako stvarate državu, morate znati da će biti onih koji će biti protiv vas. Ja ne bih u mojoj karijeri promijenio ništa, ja se osjećam sretnim što sam bio dio te ekipe koja je branila Bosnu i Hercegovinu. Bilo je teško, nisu sve te snage koje su napadale Bosnu poražene, ali takav je život. Vrijeme je pred nama da se borimo. Dejtonski sporazum je u jednu korpu stavio one koji su branili Bosnu i one koji su je napadali, pa sad zbog toga se javljaju komplikacije, ali tu smo gdje jesmo i idemo naprijed – istaknuo je on.
Kao klljučne izazove koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom i patriotskim snagama naveo je eliminaciju korupcije i promjenu kadrovske politike.
– Korupcija je veliku infekciju proizvela da nam je mnoge stvari poremetila u obnovi države, nekako destimuliše ljude, odlaze nam ljudi, ali još uvijek ima nade da se bolje organizujemo, da uzmemo stvari u svoje ruke. Ovo je mala zemlja, ne treba puno. Ja sam se nekako mučio u ratu, borio se za ovu zemlju i jedina osveta koju sada osjećam je da sam odlučio da ostatak života posvetim mladima, da se bavim obrazovanjem jer mislim da će što više mladih stručnjaka u raznim oblastima dati veće šanse ovoj državi – podvukao je Ganić.
Akademik Ganić je rekao da nije učestovao u pregovorima u Dejtonu zbog saobraćajne nesreće u junu 1992. godine, te da nije bio u prilici učestvovati u eventualnom spasu Srebrenice. Veliki doprinos je dao u arbitraži za Brčko koja je rezultirala formiranjem Brčko distrikta.
– Brčko je na kraju ipak teritorija gdje će u slučaju velikih problema za Bosnu doći NATO snage. To je distrikt za koji smo se borili tri godine koliko je trajala arbitraža. Bio je to naporan posao. Imao sam udes 1995. godine pa nisam bio u Dejtonu, malo sam i kritikovao sporazum, pa su mi dali projekat Brčkog. Brčko je na neki način sačuvalo Bosnu kao državu, razbilo je sve dileme. Na kraju smo uspjeli – kazao je Ganić koji je na kraju tribine nagrađen gromoglasnim aplauzom.
