Visoke temperature itekako mogu utjecati na zdravlje. Posebno su osjetljivi srčani bolesnici, oni koji su prebolovali srčani i moždani udar, hipertroničari, ali i gojazni.
Ljeto je okidač za infarkt, tvrdi prof. dr. Elmir Jahić, kardiolog, pozivajući se na dosadašnja iskustva iz prakse, ali i na rezultate američkog istraživanja, koji su to, kako kaže, dokazali.
Ko je u riziku
– Studijom je utvrđeno da se rizik od srčanog udara povećava sa povećanjem temperature zraka. Prije svega, zbog povećanog atmosferskog pritiska s jedne strane, ali i povećane gustoće krvi, odnosno hiperkoagulabilnosti, a sve opet zbog nedostatka tečnosti, na podlozi kod onih koji odranije boluju od koronarne i šećerne bolesti, hipertenzije, povišenih masnoća, povećava rizik od nastanka infarkta srca. Zbog toga je vrlo važno u ovom periodu voditi računa o unosu tečnosti kako bi se izbjegla dehidratacija i gubitak minerala. Osobe između 70 i 80 kilograma trebale bi dnevno unijeti od litar i po do dva tečnosti – ističe Jahić.
Dehidrataciju, dodaje, obično prate glavobolja, vlažna i hladna koža, vrtoglavica, slabost, mučnina, povraćanje, tamniji urin…
– Ne možemo utjecati na vrijeme, ali možemo barem ne izlagati se direktno suncu od 11 do 16 sati, kada najjače grije i kada je atmosferski pritisak najviši, što je preporuka svima, a naročito kardiovaskularnim bolesnicima – navodi Jahić.
Oni koji uzimaju neku terapiju, kao što su hipertroničari, najvažnije je, kaže, da tokom dana češće mjere pritisak.
– U ovakvim uvjetima pritisak zna biti nešto niži nego obično, pa je vrlo važno u takvim situacijama adaptirati se na nove uvjete, odnosno reducirati postojeću terapiju. Naravno, to se radi usključivo u dogovoru sa ljekarom. Oni koji uzimaju terapiju za izmokravanje, tzv. diuretike, također trebaju, uz preporuku interniste/kardiologa, to sve titrirati, da li na način da se poveća unos tečnosti, da ne budemo “suhi”, odnosno da ne dehidriramo jer ukoliko koristimo lijekove za izmokravanje, a ne unosimo dovoljne količine tečnosti, vrlo brzo će nastupiti neželjene posljedice – naglašava Jahić.
Kardiolog je upozorio i na nepravilno korištenje klima-uređaja i prejedanje tokom visokih temperatura, što, kako navodi, može naštetiti srčanim bolesnicima i onima sa hipertenzijom.
– Ako je vani izuzetno toplo, a mi klima-uređaj reguliramo na vrlo niske temperature ispod 20 stepeni Celzijusa, može doći do naglog spazma, odnosno grčenja arterija, a to uzrokuje dvije stvari – ili aritmije ili direktni infarkt srca. Zbog toga je važno da klima-uređaj bude reguliran na 22 ili 24 stepena Celzijusa i da se na takve temperature postepeno adaptiramo. Naglasio bih da, ako ste na moru, rijeci, pored bazena, u vodu nikada ne ulazite naglo, nego postepeno kako biste postepeno adaptirali organizam. Možda to sebi mogu priuštiti zdrave, mlade osobe, ali jako je puno onih koji i ne znaju da imaju oštećene krvne žile srca, a prilikom naglog izlaganja niskim teperaturama u klimatiziranim prostorijama, gdje su razlike u temperaturi više od 15 stepeni Celzijusa, ili naglog ulaska u vodu, može doći do ozbiljnih neželjenih posljedica. Također, tokom ljeta vrlo je važno prilagoditi i prehranu koja treba biti bogata voćem, povrćem, vlaknima, ribom, puretinom, orašastim plodovima, ali i ograničiti unos soli – objasnio je Jahić.
Šta je “zlatni sat”
U slučaju infarkta, presudne su sekunde. Tzv. “zlatni sat” period je koji pacijentu pruža mogućnost preživljavanja i bolji kvalitet života nakon preživljenog srčanog udara. Drugim riječima, “zlatni sat” je kritično vrijeme, a kada je u pitanju srčani udar, “vrijeme je mišić,” tvrde ljekari.
– Infarkt se kod većine osoba različito manifestira, neki imaju vrlo blage simptome, u smislu bola u grudima, zamaranja, nedostatka daha, a neki, zbog nastanka aritmija, izgube svijest. Naravno da je u takvoj situaciji što hitnija intervencija ljekara presudna. No, jedna trećina onih koji su imali infarkt ranije nisu osjetili nikakav problem sa srcem, pa usljed udara rijetki posumnjaju na to. Vrlo je pohvalno, a to sve više i naših građana radi, jeste da prilikom planiranja godišnjeg odmora, naročito izvan BiH, vode računa o tome gdje će ljetovati, odnosno šta podrazumijeva to zdravstveno osiguranje koje plaćaju. To naglašavam jer su neke zdravstvene usluge, među kojima su i one nakon infarkta (koronarografija, implantacija stenta), veoma skupe van granica BiH. To su, primjera radi, neke agencije odlično riješile, pa turisti koji ljetuju u Turskoj, u sklopu aranžamana i zdravstvenog osiguranja, koje je osoba i ne znajući platila, imaju vrhunsku uslugu u slučaju infarkta bez dodatne uplate – zaključio je Jahić. (Faktor)
