Hodžić: Kolektivno pamćenje Srebrenice uslov za odbranu od zla

Na Univerzitetu u Tuzli danas je, u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i oko nje, promoviran zbornik radova s međunarodne naučne konferencije pod nazivom „Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995‒2020: Uzroci, razmjere i posljedice”.

Zbornik je zajedničko djelo Univerziteta u Sarajevu (UNSA), Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, Instituta za historiju UNSA i Univerziteta u Tuzli kao rezultat međunarodne naučne konferencije pod nazivom „Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995‒2020: Uzroci, razmjere i posljedice“.

Zbornik je značajan doprinos ova dva univerziteta naučnom utemeljenju istine o Srebrenici.

Premijer Tuzlanskog kantona (TK) Kadrija Hodžić istaknuo je kako je kolektivno pamćenje Srebrenice uslov za odbranu od gubitka ljudskog dostojanstva i odbranu od zla, te nadasve uslov za odbranu od “trijumfalizma genocida, koje ne samo da skriva i poriče ubijanja ljudi, nego i duhovno uzdiže počinitelje genocida”.

– U zborniku radova ‘Genocid nad Bošnjacima. Srebrenica 1995-2020’ više od četrdeset autora tematizuje, kroz etičke, pravne, sociološko-polititološke i filozofske aspekte, kulturu sjećanja kroz kontekst pojedinačnog i kolektivnog pamćenja. Pojedinačno pamćenje postaje sredstvo preživljavanja i izgradnje identiteta preživjelih, a sve dok ima preživjelih kultura sjećanja ima terapeutski kapacitet memorizacije i naracije. Društvenim pamćenjem otvaramo perspektive društvene obnove i razumijevanje nacijskih ideologija i jasno razlučivanje nacijskih elita, pod čijim je djelovanjem i učinjen genocid. Ovaj zbornik radova izuzetnom naučnom akribijom svjedoči o tome – kazao je Hodžić.

Akademik Mirko Pejanović je nedavno naveo da Zbornik predstavlja izuzetno važan doprinos naučnom sagledavanju namjera, uzroka, ciljeva, razmjera i posljedica izvršenog genocida kao i drugih zločina protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

– Zbornik sadrži 39 radova u kojima su predstavljena nova istraživanja i saznanja koja iz interdisciplinarnog, odnosno društveno-političkog, historijskog, sociološkog, psihološkog i demografskog aspekta elaboriraju rezultate istraživanja o događajima u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992‒1995. Posebnu vrijednost daju i radovi koji tematiziraju društveno-političke posljedice nakon 1995. godine – istakao je akademik Pejanović.

Dodao je da je zbog obima naučnih radova zbornik podijeljen u dva jednako vrijedna i značajna toma, a da je koncepcija strukture sadržaja sistematizirana u šest tematskih cjelina.

On ističe kako se mora i može raditi na tome da se stvori jedan odnos koji neće biti negacija genocida, odnosno “da se uvaži historijska istina, a onda sve ostalo će drugačije ići”, saopćeno je iz Odjeljenja za informisanje Vlade TK.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

DRUGI UPRAVO ČITAJU