Gdje prestaje logika, tu počinje Bosna – prvobitno izrečena šala od strane nobelovca Ive Andrića skoro 50 godina poslije njegove smrti najbolje opisuje stanje u Bosni i Hercegovini.
Jedan od najboljih dokaza za to leži u činjenici, da je jedna od najmanjih i najsiromašnijih zemalja Evrope u vrhu liste onih sa najvećim brojem kockarnica.
Po pitanju igara na sreću pred igračima iz Bosne stoji nevjerovatno veliki broj mogućnosti. Dok se jedni od njih odlučuju za klasične kockarnice, drugi posjećuju stranice iz liste Online Casino BiH te na taj način pokušavaju ostvariti san o velikom dobitku.
Nevjerovatno zvuči objava Porezne uprave Federacije BiH o tome, da su građani BiH u 2021. godini samo u klasičnim kladionicama potrošili čak 1,7 milijardi KM. Kada na to dodamo uplate preko interneta taj iznos se skoro pa udvostruči, tako da je Bosna na najboljem putu da postane evropski Las Vegas.
Kakav uticaj ima toliki protok novca na ekonomski rast Bosne i Hercegovine? Čine li kockarnice stvarno nešto dobro za državu? Odgovore na ova, ali i mnoga druga interesantna pitanja, možete pronaći u ostatku teksta!
Skoro 4000 klasičnih kockarnica sa godišnjim prometom od preko milijardu KM
Kockanje je generalno jedan od najvećih problema svih siromašnih zemalja u razvoju, tako da Bosna i Hercegovina u ovom smislu sigurno ne predstavlja nešto posebno. Činjenica da samo u Federaciji postoji skoro 4000 klasičnih kockarnica ipak mora djelovati zabrinjavajuće.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH kockarnice na godišnjoj bazi prometuju iznosima daleko većim od milijardu KM, što je u mnogome više od ukupnog prometa ogromnih državnih firmi kao telecomi ili željeznice. Treba imati na umu da se ovdje radi isključivo o klasičnim kockarnicama. Uzeći u obzir da su priređivači igara na sreću na internetu u velikoj ekspanziji, konačna suma je sigurno višestruko veća.
Prema istim podacima se najviše igra u Tuzlanskom kantonu, čiji stanovnici su samo u 2021. godini u kockarnicama uplatili čak 298,1 miliona KM. Nešto manje su prometovale kockarnice u Hercegovačko-neretvanskom (274,8 miliona) i Sarajevskom kantonu (246,5 miliona). Velike promete su ostvarile i kockarnice u sljedećim kantonima:
- Srednjobosanski kanton: 217 miliona KM
- Zeničko-dobojski kanton: 185 miliona KM
- Unsko-sanski kanton: 161 milion KM
- Zapadnohercegovački kanton: 106 miliona KM
Prilika za zaradom u igrama na sreću kod mnogih brzo preraste u patologiju. Procjene stručnjaka kažu da u Bosni i Hercegovini postoji skoro 100 hiljada patoloških kockara, što svakako mora upaliti alarme u institucijama, koje su za to odgovorne.
Ipak ne morate biti stručnjak kako biste primjetili da klasične kockarnice pripadaju grupi najposjećenijih mjesta u skoro svim gradovima Bosne in Hercegovine.
Parlamentarna borba traje već godinama
Na osnovu gore prikazanih podataka je čak i laicima jasno, da bi klasične kockarnice morale biti jedni od najvećih poreznih obveznika u Bosni i Hercegovini. No, teorija je jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Prema trenutno važećem Zakonu o igrama na sreću kockarnice u Federaciji su dužne oporezovati tek nešto više od 25% ukupnog prometa.
Svi, koji su barem jednom u životu odigrali sportsku kladionicu, sigurno znaju da se svi eventualni dobici niži od 100 KM uopšte ne oporezuju. Kako takvi dobici predstavljaju uvjerljivu većinu, budžet Federacije Bosne i Hercegovine samo na godišnjoj bazi biva oštećen za preko 100 miliona KM.
Ovakav razvoj događaja naravno nije moguć bez direktnog uplitanja politike. U ovom slučaju se konkretno radi o zastupnicima HDZ-a, koji već od 2016. godine svim silama pokušavaju spriječiti implementaciju novog Zakona o igrama na sreću.
Javna je tajna da razlog za to leži u činjenici, da skoro sve kockarnice u Federaciji imaju sjedišta u kantonima sa hrvatskom većinom. Njihovi vlasnici su izuzetno bliski sa vodećim ljudima HDZ-a, te zbog toga uopšte ne iznenađuje zbog čega se još uvijek čeka na usvajanje novog zakona.
Šta bi trebao donijeti novi Zakon o igrama na sreću?
Dok je na teritoriji RS-a već 2019. usvojen novi Zakon o igrama na sreću, koji Ministarstvu finansija u mnogome olakšava kontrolu ovog sektora, ovakav zakon je u Federaciji BiH još uvijek na čekanju.
Prvi prijedlog novih rješenja je već 2016. upućen u parlamentarnu proceduru. Kao i u slučaju mnog drugih branši, novi Zakon o igrama na sreću se generalno naslanja na određene evropske norme. U konkretnom slučaju je kao primjer uzet sličan zakon Republike Hrvatske.
Iako bi nova rješenja u mnogome unaprijedila ovaj sektor, ključna stvar leži u progresivnom oporezivanju svih dobitaka, što bi se u konačnici izuzetno pozitivno odrazilo na budžet Federacije BiH. Nakon obaranja ovog prijedloga u Domu Naroda došlo je do ponovnog upućivanja sličnog zakona u parlamentarnu proceduru (2017).
Rezultat glasanja je bio isti, tako da je izgledno da do usvajanja novog Zakona o igrama na sreću neće doći u skorijoj budućnosti. Čelnici HDZ-a na taj način direktno utiču na činjenicu, da se prihodi iz klasičnih kockarnica slivaju u privatne džepove njihovih vlasnika, a ne u budžet Federacije.
Andrićeva „šala“ nikad nije bila ovako istinita
Kao što je na početku ovog teksta rečeno, Bosna i Hercegovina u mnogim aspektima života odstupa od logičnih misli i rješenja. Iako klasične kockarnice sa svim raspoloživim igrama na sreću svake godine povećavaju svoje prihode, njihove porezne obveze se još uvijek nalaze na samom minimumu.
Kao rezultat toga budžet Federacije Bosne i Hercegovine na godišnjoj bazi gubi stotine miliona KM, što posebno u vremenu trenutne ekonomske krize predstavlja ogroman problem.
Rješenje još uvijek nije ni na vidiku, jer Parlament i Dom Naroda (tačnije zastupnici HDZ-a) već godinama direktno sprječavaju usvajanja novih zakonskih rješenja, koja bi mogla donijeti znatno više novca u džepove građana.
Samim tim je jasno, da kockarnice trenutno ne samo da ne utiču pozitivno na ekonomski rast Bosne i Hercegovine, nego se čak i brinu za to, da se porezni novci građana slivaju u privatne džepove njihovih vlasnika.
Čitav slučaj još više dobija na značaju kada se u obzir uzmu kockarnice na internetu, koje su trenutno u ogromnoj ekspanziji.
Ako država nije u stanju zakonski kontrolisati klasične kockarnice, šansa da će se to desiti u slučaju onih, koje svoja sjedišta imaju u drugim državama ili čak kontinentima, su zaista minimalne.
Problem sa poreznim obvezama priređivača igara na sreću bi samim tim u budućnosti mogao biti još veći. Sigurno je jedino da će se Andrićevom „šalom“ još dugo moći opisati stanje u Bosni i Hercegovini.
