Sarajevo, 02.09.2022. – Štokholmski institut za okoliš (SEI) nedavno je objavio rezultate prve analize finansiranja zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini (BiH). Analiza je urađena u sklopu projekta BiH ESAP 2030+, čiji cilj je izrada prve Strategije zaštite okoliša za nivo BiH, kao i novih strategija za entitetske nivoe Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS), te za Brčko distrikt (BD). Sve četiri strategije uključivat će strateške ciljeve i jasno definisane mjere za postizanje ekološke održivosti na razini jurisdikcija.
Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj analizi javnih tokova finansiranja okoliša koja je rađena u BiH, ali i regiji Zapadnog Balkana. Studija je urađena kako bi omogućilaodrživo utvrđivanje prioriteta finansiranja zaštite okoliša.
“U sklopu BiH ESAP 2030+ urađen je indikativni finansijski okvir za svaku jurisdikciju u kojem je procijenjeno preko 95% predloženih mjera. Na ovaj način dobivena je procjena troškova potrebnih za implementaciju mjera za svaku od sedam EU okolišnih tematskih oblasti koje će biti obuhvaćene projektom BiH ESAP 2030+. Cilj nam je bio da nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, a prije usvajanja strategija zaštite okoliša u BiH, ponudimo kroz urađenu studiju po prvi put na jednom mjestu podatke o ulaganjima u okoliš, klimatske promjene i održivost. Na ovaj način, BiH ESAP 2030+ pružit će bh. vlastima, međunarodnim organizacijama, akademskoj zajednici, široj javnosti, kao i potencijalnim finansijerima informacije o dosadašnjim ulaganjima u zaštitu okoliša. Također, što je najvažnije, omogućit će kvalitetnije i ravnomjernije planiranje novih ulaganja u zaštitu okoliša”, kazao je Amar Čaušević iz SEI, koji je zajedno sa kolegama Sanjinom Avdićem, Bernardasom Padegimasom i Biljanom Macura radio na studiji.
Najviše novca uloženo u zaštitu sektora voda
Rezultati analize pokazuju da je BiH u periodu 2015-2022. dobila oko 545 miliona USD za finansiranje zaštite okoliša. Finansijska sredstva su neravnomjerno raspoređena između različitih sektora okoliša. Tako je više od 99% sredstava usmjereno na upravljanje vodama, energijom, otpadom i okolišem u vidu horizontalne politike. Konkretno, samo za sektor voda u petogodišnjem periodu usmjereno je značajnih skoro 55% sredstava.
Sa druge strane, ostali sektori okoliša kao što su biološka raznolikost, upravljanje resursima, hemijska sigurnost i zaštita od buke u okolišu dobili su manje od 1% ukupnih sredstava.
BiH je oko 58% sredstava dobila kroz grantove, dok je značajnih 38% osigurano kroz različite vrste kreditnih zaduženja./Azra Karačić/
Potrebna efikasnija mobilizacija sredstava
Provedena studija ukazuje da bi se BiH trebala zalagati za pravedniju raspodjelu sredstava na temelju svog doprinosa globalnim emisijama stakleničkih plinova. Pružanje gotovo 40% sredstava za zaštitu okoliša BiH u obliku kredita povećava razinu zaduženosti zemlje. To iskrivljuje načelo klimatske pravde, obzirom da BiH ima zanemarive emisije stakleničkih plinova.
Također, kreatori politika u BiH morat će tražiti različite prilike za povećanje budućih finansijskih sredstava za zaštitu okoliša. Zeleni plan EU osigurat će 9milijardi eura direktnih bespovratnih sredstava i potencijalno mobilizirati 20 milijardi eura privatnih ulaganja za zaštitu okoliša u razdoblju 2024-2030. Trenutno nema dostupnih podataka o tome koji će iznos dobiti svaka država Zapadnog Balkana. Stoga EU Zeleni plan pruža BiH inovativnu platformu i priliku u kojoj kreatori politika i ulagači iz privatnog sektora mogu bolje koordinirati svoje aktivnosti i povećati iznos ulaganja.
Dodatno, potreban je snažniji pritisak relevantnih vlasti u BiH da mobiliziraju domaća sredstva za zaštitu okoliša. Očekuje se da će EU Zeleni dogovor, putem Zelene agende za Zapadni Balkan, potaknuti razne reforme u BiH koje indirektno mogu pomoći zemlji da razvije domaće mehanizme za privlačenje više zelenog kapitala.
Uskoro usvajanje Strategije zaštite okoliša – BiH korak bliže EU
Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj prošle sedmice prva usvojila federalnu Strategiju zaštite okoliša za period 2022-2032. Cjelokupni proces izrade federalne Strategije proveden jeu saradnji i uz učešće više od 300 predstavnika relevantnih ministarstava, javnih ustanova i drugih institucija na svim nivoima vlasti u FBiH, predstavnika akademske zajednice i nevladinog sektora uz kontinuirano uključivanje javnosti. Usvojena Strategija će biti dio sveobuhvatne strategije BiH ESAP 2030+ za narednu deceniju, te se uskoro očekuje usvajanje strategije i za nivoe BiH, RS i BD.
Okoliš je jedno od pitanja o kojima će BiH pregovarati sa EU u skladu sa Poglavljem 27. – Okoliš i klimatske promjene. To znači da će BiH ESAP 2030+ pomoći relevantnim institucijama u daljem usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira BiH sa propisima EU, tj. pravnom stečevinom iz sedam tematskih oblasti okoliša, što će na dugoročnom planu pomoći BiH u naporima da postane članica Evropske unije. Usvajanje BiH ESAP 2030+ u svim jurisdikcijama će biti važan korak BiH u usvajanju uslova koje je postavila Evropska komisija pred našu državu na njenom putu približavanja EU, te olakšati pristup fondovima IPA.
Projekat BiH ESAP se provodi uz finansijsku podršku Ambasade Švedske u BiH.
