27.9 C
Tuzla

TK nije ni počeo sa izgradnjom brze ceste, a najviše sredstva u FBiH izdvaja baš za ovu svrhu

-

Tuzlanski kanton nema izgrađen ni centimetar brze ceste ili autoputa, iako najviše izdvaja za tu namjenu u Federaciji BiH. Putnu blokadu najviše osjete privrednici te bi za njih rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih saobraćajnica bila značajna.

Tuzlanski kanton godinama je prepoznatljiv po lošoj putnoj infrastrukturi, od koje najveću štetu trpe privrednici. Kočnica je to za nesmetano obavljanje trenutnih aktivnosti, ali i dodatno unapređenje poslovanja.

Privredno je najpotentnije i s najviše izdvajanja za izgradnju novih puteva, ali Tuzlanski kanton do danas nije dobio nijedan autoput ili autocestu.

U kakvom su položaju tamošnji privrednici najbolje pokazuje informacija da na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH od 1968. godine nije napravljen nijedan kilometar novog puta.

Saobraćajno povezivanje Tuzlanskog kantona sa sjeverom Bosne i Hercegovine i dalje sa Evropskom unijom, modernom saobraćajnicom, odnosno autocestom Tuzla – Brčko – Orašje, kao dijelom buduće autoceste na cestovnom koridoru Sarajevo – Beograd, iz Kantonalne privredne komore u Tuzli smatraju podvigom od krucijalnog značaja.

“Činjenice da je Tuzlanski kanton najveći izvoznik u Federaciji BiH te da 90 posto svoga izvoza radi u Evropsku uniju same po sebi pokazuju značaj realizacije jednog ovakvog projekta. S druge strane, mi se trenutno nalazimo u podređenom položaju i to od 1968. godine i to je sada potrebno mijenjati kako se ne bi ostvarivali dalji gubici”, kaže za Klix.ba Nedret Kikanović, direktor Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Od ranije je poznato i to da tuzlanski autoprijevoznici zbog loše putne infrastrukture i neadekvatne cestovne povezanosti mjesečno gube desetine hiljada konvertibilnih maraka, a osim toga, ugrožena je i sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

Benefiti za cijelu državu

Da putna infrastruktura već par desetljeća blokira potencijal razvoja Tuzlanskog kantona, potvrđuje nam i ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Razumijevajući da je riječ o kantonu iz kojeg se najviše izvozi, ali i koji je pored Kantona Sarajevo, središte domaće distributivne mreže, Čavalić je mišljenja da bi izgradnja spomenute autoceste, ali i putna deblokada sa bh. prijestolnicom, donijeli izuzetnu korist, ne samo za tuzlansku regiju, već i čitavu državu.

“Konkretno, povećao bi se sveukupni ekonomski potencijal kantona i države, te znatno unaprijedio protok roba, ljudi i kapitala – unutar države i prema Evropskoj uniji. Tuzlanski kanton najveći dio svojih vanjskotrgovinskih aktivnosti veže za zemlje Evropske unije, što znači da bi se izgradnjom autoceste Tuzla–Brčko–Orašje olakšao pristup EU tržištu i tako podstakao izvoz/uvoz. S druge strane dolazi do bolje povezanosti dva najveća kantona u Federaciji BiH, što je bitno za ekonomiju ovog entiteta. Dugoročno, na ovaj način Tuzlanski kanton postaje centrom sjeveroistočne Bosne u smislu da veže Brčko distrikt i Posavski kanton. Pored ekonomske, ovo ima i geopolitičku vrijednost za Bosnu i Hercegovinu”, smatra Čavalić.

O projektu autoceste Tuzla–Brčko–Orašje već nekoliko godina se priča, ali njegova konkretna realizacija još uvijek nije zvanično počela. Sudeći prema najavama sa nedavno održanog sastanka između predstavnika Autocesta FBiH te federalne i kantonalne vlade, radovi na prvoj fazi eventualno bi mogli uslijediti u 2022. godini.

“Uzimajući u obzir međunarodni značaj povezivanja Beograda i Sarajeva i dinamiku kojom teče izgradnja ove autoceste u Republici Srbiji, kao i sam značaj ove saobraćajnice za Tuzlanski kanton, Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH je putem resornog ministarstva u Vladi FBiH dostavilo informaciju sa preporukom Vladi FBiH da donese u što kraćem roku odluku o načinu finansiranja i gradnje autoceste Tuzla–Brčko–Orašje”, navedeno je u informaciji za medije nakon sastanka.

Za dio deblokade sa Sarajevom potrebno 155 miliona eura

S druge strane, putna blokada između Tuzle i Sarajeva trebala bi biti razbijena rekonstrukcijom i modernizacijom dijela magistralnog puta M18, na potezu od grada soli do Kladnja, u dužini od 58,8 kilometara. Ukupna vrijednost ovog projekta je 155 miliona eura, a o prvom njegovom dijelu, koji se odnosi na obilaznicu oko Živinica, počelo se također govoriti.

“Ovaj, generacijski projekat razbijanja saobraćajne blokade kojoj smo posvećeni, baziramo na čvrstom dogovoru sa Federalnom vladom i premijerom Fadilom Novalićem. Na više sastanaka koje smo do sada održali dogovorili smo da priđemo rekonstrukciji i adaptaciji nekoliko putnih pravaca, a jedan od njih je i ovaj putni pravac Tuzla – Sarajevo. Utvrđivanjem javnog interesa stvorili smo pretpostavke za početak konkretnih aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta i početku konkretnih aktivnosti”, kazao je premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić.

Za idejni i glavni projekat osigurano je 20 miliona KM, dok Hodžić navodi da će im nakon utroška ovih sredstava na raspolaganju biti i 45 miliona maraka od Federalne vlade.

“Tim novcem ćemo ovaj proces nastaviti. Razliku do ukupne cijene na koliko je procijenjena vrijednost rekonstrukcije cijelog puta do Kladnja, ćemo obezbijediti iz sredstava Federalne direkcije cesta, a radi se o našim zajedničkim sredstvima od akciza”, pojasnio je Hodžić.

Ipak, dok se svi strateški projekti ne realiziraju, privrednici iz Tuzlanskog kantona priliku za dalji razvoj neće imati, već će nasuprot tome ostvarivati gubitke. Ovu bh. regiju također će zaobilaziti i značajnije strane investicije, što je dosad u nekoliko navrata potvrđeno.

0 0 Glasovi
Ocjena članka
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare

Podijeli članak

Najnovije

Popularne kategorije

0
Zanima nas vaše mišljenje, molim vas, komentirajte.x
()
x