U Kulturno-informativnom centru Ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu, 8. novembra 2026. godine, predstavljena je Historija Bosne i Hercegovine u šest tomova, kapitalno izdanje Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Događaju su prisustvovali ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Domagoj Knežević, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Bermin Meškić i brojni drugi gosti.
Promocija je održana u formi razgovora između dr. Sedada Bešlije, direktora Instituta i glavnog i odgovornog urednika edicije, i moderatora magistra povijesti Davuda Mešinovića, a obuhvatila je razloge pokretanja projekta, njegovu genezu i ciljeve, organizaciju uredničkog i autorskog tima te proces nastanka ovog obimnog naučnog djela. Dr. Bešlija je podsjetio na ranije neuspješne pokušaje izrade cjelovite historije Bosne i Hercegovine, ističući da je ova generacija historičara uspjela realizirati taj zahtjevan poduhvat, okupivši 47 naučnika doktora nauka iz Bosne i Hercegovine, među kojima su historičari i stručnjaci različitih profila. Posebno je naglasio opredjeljenje da djelo pišu domaći historičari, uz dosljedno poštivanje naučnih kriterija i bosnocentričnu istraživačku perspektivu, te izdvojio organizacijsku disciplinu, jasno postavljene rokove i spremnost autora da projekat realiziraju uz ograničena finansijska sredstva kao važne preduslove njegovog uspjeha. Govoreći o rezultatima, istakao je da Historija ne predstavlja samo sintezu dosadašnjih naučnih saznanja već donosi i rezultate novih arhivskih istraživanja, čime značajno doprinosi razumijevanju bosanskohercegovačke prošlosti.
Poseban dio razgovora bio je posvećen izazovima u pripremi i finalizaciji edicije, naročito usklađivanju različitih autorskih stilova i naučnih pristupa, kao i razrješavanju neslaganja između autora, recenzenata i uredničkog tima. Kao ilustraciju kompleksnosti ovog procesa Bešlija je naveo raspravu o tvrdnjama Richarda Holbrookea u vezi s navodnom izjavom američkog predsjednika Billa Clintona iz 1995. godine da bi SAD bombardirale jedinice Armije RBiH i HVO-a ukoliko nastave ofanzivu prema Banjoj Luci, koju je autor jednog poglavlja ocijenio neistinitom.
Razgovaralo se i o dosadašnjem prijemu edicije u naučnoj i široj javnosti, njenom značaju za domaću historiografiju, daljnjim planovima Instituta, kao i ključnim historijskim činjenicama i procesima koje ovo izdanje donosi. Na kraju je publika imala priliku postaviti pitanja i uključiti se u razgovor.
Dr. Bešlija je istakao da je zagrebačko predstavljanje 17. po redu promocija ovog izdanja i treća promocija Historije Bosne i Hercegovine organizirana izvan granica naše zemlje. Na kraju programa, direktor Instituta je po jedan primjerak edicije poklonio Ambasadi Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj i Bošnjačkom nacionalnom savjetu u znak zahvalnosti na inicijativi i pozivu za održavanje promocije.
