Jasenko Đorđević bavi se za naše prostore nesvakidašnjim vidom umjetnosti
Umjetnost se ne može objasniti, nego samo osjetiti. U tome je ona superiornija od svih tvorevina ljudskog genija
Jedino se ona poziva na forme misli koje nisu opšte i svačije, nego privilegija izvjesnih priroda koje su zatvorene u sebe i svoju tajnu, zapisao je svojevremeno Jovan Dučić o umjetnosti, ljudskoj djelatnosti čije se značenje konstituiše u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike.
A Jasenko Đorđević bavi se za naše prostore nesvakidašnjim vidom umjetnosti. Olovka i njeno grafitno srce su alat za pisanje i crtanje, te na taj način zajedno učestvuju u stvaranju umjetnosti, a mladi Tuzlak našao je način kako da olovka i grafit budu umjetnost sami po sebi – olovka, kažu, piše srcem, a Jasenko je uspio da baš to srce pretvori u minijaturne skulpture.
“Izradom skulptura na grafitu olovke bavim se od 2010. godine. U to vrijeme, po mom istraživanju, postojao je samo još jedan takav umjetnik u svijetu, koji se ujedno smatra i začetnikom ove vrste umjetnosti. U tom sam periodu bio drugi u svijetu, a prvi u Evropi i BiH. Kasnije se pojavilo još nekoliko značajnijih umjetnika u svijetu, od kojih većina i danas objavljuje radove”, počinje priču za “Nezavisne” Jasenko i dodaje da zadnjih godina ova vrsta umjetnosti postaje sve popularnija.
Svoj put u svijetu grafita i minijatura, kazuje, započeo je kad mu je brat poslao fotografije radova umjetnika Daltona Getija, te ga tako izazvao da i on pokuša napraviti nešto slično.
“Izazov sam prihvatio i dokazao da mogu. Prije skulptura na olovci izrađivao sam mikroorigami, a jednu takvu skulpturu – papirni brod dimenzija oko 1 mm – prijavio sam za Ginisovu knjigu rekorda. Nažalost, kandidatura nije prošla zbog administrativnih problema, ali su potvrdili da nemaju sličan rekord upisan u knjigu”, ponosan je umjetnik.
Jasenkova sirovina za rad je grafitna olovka te smo ga pitali da li su to olovke koje se mogu pronaći u ovdašnjim knjižarama ili ih možda naručuje iz inostranstva.
“Na samom početku bilo je komplikovano jer nisam imao gdje da izučim zanat. Morao sam eksperimentisati različitim olovkama i alatima. Grafit je veoma komplikovan za rad jer je lako lomljiv, a pored toga dimenzije grafita u olovci su između 0,5 mm i četiri mm, što je dodatni problem. Pored toga, postoji i klasifikacija grafita po tvrdoći: H9-H1, HB, B1-B9, gdje HB grafit ima standardnu tvrdoću, od H1 do H9 – grafit je sve tvrđi, a samim tim ga je teže obraditi i od B1 do B9 gdje je grafit sve mekši, te lakše puca. Pored toga, različiti proizvođači imaju različite kvalitete grafita, tako da mi je i to stvaralo dodatne probleme”, objašnjava čovjek koji vještim potezima ruke stvara prava mala remek-djela na grafitu.
Navodi da unazad nekoliko godina koristi olovke jednog češkog proizvođača koje imaju odličan kvalitet grafita, a moguće ih je kupiti u knjižarama u BiH. Što se alata potrebnog za rad tiče, koristi hirurške skalpele koji su dostupni na tržištu, a postoji i više različitih oblika sječiva, što mu dodatno olakšava rad.
A pored kvalitetnih olovaka i hirurških skalpela, da bi minijatura na vrhu olovke besprijekorno izgledala potrebni su preciznost, mirna ruka i strpljenje.
“Budući da se radi o skulpturi koja je izuzetno mala i na materijalu koji je veoma lomljiv, potrebno je mnogo truda i strpljenja da bi se stvorila jedna skulptura. Na površini oko četiri mm u promjeru i jedan do tri cm u visinu, ne postoji mjesto za grešku. A ako se greška napravi, mjeri se u desetim dijelovima milimetra. Nekada je potrebno i 10 sati neprekidnog rada da bi se stvorio neki grubi oblik, a kasnije i nekoliko dana za sitne detalje. Više puta mi se desilo da se skulptura ošteti pred sam kraj izrade. U tim situacijama odlomim skulpturu i krenem ispočetka”, pojašnjava Jasenko proces nastanka skulptura.
Sve važne događaje i datume u BiH, ali i svijetu, izrezbario je Tuzlak na grafitu olovke, minijaturama čestitao Novu godinu, Božić, Uskrs, podsjetio na strahote rata, predstavio filmske junake, ali i svakodnevne stvari koje nas okružuju…
“Motive za radove pronalazim na svakom koraku. Nekad su to kopije poznatih umjetničkih djela kao što su ‘Mislilac’, ‘Stvaranje Adama’ ili ‘David’, nekada su to motivi iz prirode ili pop-art kulture, a nekad je to potreba da se ukaze na neki društveni ili socijalni problem”, priča Jasenko.
Objašnjava da je bio saradnik na projektima brojnih svjetskih humanitarnih organizacija: “Amnesty International”, “Save the Children”, “Project literacy”, putem kojih je preko ovih skulptura ukazivano na bitne probleme u svijetu… “Najviše volim raditi na motivima koje mi predlože klijenti jer su to nekada briljantne ideje koje mi možda nikada ne bi pale na pamet, a nekada su te ideje toliko kompleksne da izazivaju i pomjeraju granice mogućeg.”
Problem koji se često javlja pri odabiru motiva jeste površina koju motiv zauzima. Poprečni presjek grafita u olovci je između 0,5 mm i četiri mm, i nekada je nemoguće neki motiv smjestiti na tu površinu, a da se pri tome ne izgubi na kvalitetu.
“Dešavalo mi se da prilikom izrade nekih detaljnijih radova skalpel bude prevelik. Ti detalji nekada budu deseti dio milimetra, a u tim slučajevima pokušavam prilagoditi dizajn kako bi se mogao smjestiti na površinu olovke, a da pri tome ne pobjegne od izvorne ideje”, dovija se Jasenko u nepredviđenim situacijama.
Njegovi su radovi 2013. godine uvršteni u stalnu postavku čuvenog britanskog muzeja “The Cumberland Pencil Museum”, te smo ga pitali koliko je za umjetnika zapravo važno ovakvo priznanje za rad.
“Te godine kontaktirali su me iz britanske fabrike olovaka ‘Derwent’, s pozivom za saradnju. Izradio sam desetak skulptura na njihovim olovkama koje su predstavljene na sajmu u Frankfurtu, a nakon završetka sajma skulpture su vraćene u Englesku, gdje su izložene u muzeju olovaka, u kojem se i danas nalaze”, ponosan je Jasenko.
Nakon toga, kazuje, uslijedile su brojne druge međunarodne saradnje sa klijentima koji nisu imali nikakve poveznice s olovkama: proizvođači reznog alata i opreme, dijamanata, fasadnog materijala, humanitarne organizacije…
“Prilika da surađujete sa takvim svjetskim kompanijama i organizacijama je veliko priznanje za mene i moj rad. Neki od mojih radova nalaze se u vlasništvu raznih kolekcionara, ambasadora te poznatih ličnosti kao što je Benisio del Toro, Darko Rundek…”, pripovijeda čovjek koji BiH predstavlja nesvakidašnjom umjetnošću.
Iza Jasenka su i brojne izložbe, a prva na kojoj je predstavio svoje radove bila je ona u Banjaluci 2011. godine.
“Izložba koju spominjete bila je grupna izložba ‘Minimum Maximum’ u organizaciji Udruženja anonimnih artista (UAA) i to je ujedno bilo moje prvo javno izlaganje. Nažalost, nisam bio u mogućnosti prisustvovati otvaranju te izložbe. Trenutno nemam u planu dolazak u Banjaluku, ali sam otvoren za pozive i saradnje. Banjaluka je prelijep grad”, priča mladi umjetnik i dodaje da dvije godine unazad nije imao značajnije izložbe zbog trenutne situacije s virusom korona u cijelom svijetu, te da je morao otkazati zakazanu izložbu u Rimu prošle godine zbog “zaključavanja” Italije.
Kako su brojne izložbe na kojima je predstavljao skulpture na grafitu olovke, tako su brojne i nagrade za njegov rad.
“Na 7. Bijenalu minijature, održanom 2013. godine, nagrađen sam s dvije nagrade – za skulpturu i gran-pri Bijenala. To je internacionalna izložba minijature koja se svake dvije godine održava u Tuzli. Te godine je bila možda i najjača jer je učestvovalo više od 180 autora s oko 470 radova. U tako teškoj konkurenciji četvoročlani žiri je odlučio da mene nagradi sa dvije nagrade. Pored ovih nagrada, bitno priznanje mi je i grant “Pollock-Krasner” fondacije u iznosu od 15.000 dolara koji sam dobio 2019. godine”, navodi Jasenko.
Za kraj razgovora pitali smo za “Nezavisne” ovog samoukog umjetnika kakva je situacija kad je riječ o interesovanju za njegove radove.
“Iskreno, zadovoljan sam jer se na kraju dugogodišnji trud donekle isplatio. Trenutna situacija nije sjajna zbog pandemije, ali vjerujem da će se stanje uskoro popraviti. Kupci mojih radova u 90 odsto slučajeva su van granica BiH, tako da su i cijene prilagođene tom tržištu. U prosjeku, cijena radova kreće se između 300 i 500 evra i više, a sve ovisi od kompleksnosti motiva. Ako se radi o komercijalnim projektima, tu su uključena i autorska prava i drugi troškovi”, zaključuje Jasenko.
(Izvor: Nezavisne novine)
