Jedan od najznačajnijih pisaca za bosanskohercegovačku književnost zasigurno je Nedžad Ibrišimović

Pisac Nedžad Ibrišimović rođen je 1940. godine u Sarajevu. Zbog iznenadne smrti oca, Nedžad i njegova majka preselili su se u Žepče gdje je završio osnovnu školu.

U rodno Sarajevo se vratio kako bi upisao srednju školu za primijenjene umjetnosti u Sarajevu,odsjek za vajarstvo. 1961. godine vraća se ponovno u Žepče i zapošljava se kao nastavnik. Nakon godinu dana odlazi u Sarajevo i upisuje Filozofski fakultet, odsjek filozofija.  

Nedžad Ibrišimović je jedno vrijeme radio kao urednik u poznatim bosanskohercegovačkim časopisima ”Naši dani” i ”Oslobođenje”. Također, bio je urednik časopisa za književnost ”Život” u periodu od 1995. do 1998. godine.

Radio je kao nastavnik u Goraždu, no većinu svog života proveo je stvarajući književna djela.

nedzad ibrisimovic

” Ja sam gotovo neprekidno, cijeli dan i cijelu noć pisac, čak, nekako, čini mi se, i ispod dana i ispod noći da sam pisac, veoma često zaboravljam da imam tijelo, da sam u njemu, da ga pokrećem, da se njime služim i, kad ovo kažem, naročito su mi s uma smetnuta leđa i potiljak.”

Nedžad Ibrišimović

Književnost i kiparstvo

Nedžad Ibrišimović bio je istinska umjetnička duša. Pored književnosti bavio se i kiparstvom. Od 1982. do 2000. godine imao je desetak samostalnih izložbi. Bio je član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine.

Na Dobrinji je organizovao KZB “Preporod” koja je radila i u doba blokade ovog dijela Sarajeva. Za vrijeme proteklog rata u Bih pridružio se odbrani zemlje.

Bio je predsjednik je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. godine

“Obraćao se piscima, Bošnjacima, koji pokušavaju u posljednje vrijeme da naprave ravnotežu, balans, unoseći u svoju kulturu i književnost, elemente tuđe kulture, odnosno književnosti, u nekim slučajevima srpske i hrvatske. Ponosio se svojom vjerom, svojom pripadnošću bosanskom narodu, zahvaljivao bi svojim precima što je rođen upravo u toj vjeri na koju se oslanjao u svim teškim trenucima svog života.” rekao je njegov sin Zlatan.

Počasni dobitnik mnogobrojnih nagrada

Za rad i djelo Ibrišimović  je stekao mnogo nagrada od kojih su najznačajnije ”Šestoaprilska nagrada” grada Sarajeva za roman ”Ugursuz”,

  • prva nagrada za televizijsku adaptaciju Ugursuza na Bledskom festivalu,
  • godišnja nagrada Izdavačke kuće “Svjetlost” za roman ”Karabeg”,
  • godišnja nagrada Izdavačke kuće “Veselin Masleša” za roman ”Braća i veziri”,
  • nagrada Društva pisaca BiH za knjigu Knjiga ”Adema Kahrimana”,
  • nagrada “Skender Kulenović” za Izabrana djela I-X,
  • godišnja nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za roman Vječnik,
  • nagrada Bošnjačke zajednice “Preporod”
  • nagrada nagrada Hasan Kaimija za roman Vječnik.

Roman ”Vječnik” je stvarao 47 godina

Roman ”Vječnik” mnogi književni kritičari nazivaju remek djelom koji je oborio sve rekorde čitanosti.

Zbog izuzetnog djela i njegovoh uspjeha društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu.

” Nije šala cijeli svoj život posvetiti pisanju te knjige. A imao je veoma dinamičan život i svašta je prošao i vidio. Opet da nije tako bilo ne bi ni mogao pisati takvo djelo. Dakle, 47 godina pisanja “Vječnika” i nakon toga još pet godina za El-Hidrovu knjigu, sveukupno 52 godine. Toliko godina života, učenja, istraživanja, mudrosti, uspona i padova stalo je u 500 strana te dvije knjige.” – ističe Nedžadov sin Oro Ibrišimović

Ostala najznačajnija djela su:

  • Ugursuz,
  • Karabeg
  • Glas koji je pukao o Egidiju,
  • Zmaj od Bosne,
  • Braća i veziri,
  • Knjiga Adema Kahrimana,
  • Kuća zatvorenih vrata, 1964.
  • Najbolji časovničar na svijetu (radio-drama), 1967.
  • Pisac i njegova kreatura (radio-drama), 1968.
  • Zlatni most (radio-drama), 1968.
  • Izvor (radio-drama), 1977.
  • Živo i mrtvo, 1978.
  • Zmaj od Bosne, 1980.
  • Car si ove hevte, 1980.
  • Šamili tubakovi, 1984.
  • Nakaza i vila, 1986.
  • Drame, 1988.
  • Kuća bez vrata i druge priče, 1989.
  • Braća i veziri, 1989.
  • Dva dana u Al-Akru, 1991

Djela Nedžada Ibrišimovića prevedena su na: engleski, njemački, španski, češki, arapski, turski i albanski jezik.

Umro je 15.9.2011. godine u Sarajevu u 71. godini života.

0 0 Glasovi
Ocjena članka
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare