Hastahana – historijski spomenik u Tuzli

Hastahana je zgrada najstarije bolnice u Tuzli.

Nalazi se u Tuzli u staroj Jala mahali, u ulici dr. Mehmeda Šerbića br. 8–10, bivšoj Strmoj ulici.

Podignuta u zadnjim godinama osmanske vladavine. Prva je javna bolnica u istočnom dijelu Bosne i druga po redu bolnica u Bosni i Hercegovini.

Pokretač je bio dr. Mehmed Šerbić

Pokretač ideje za otvaranje prve tuzlanske Hastahane bio je doktor Mehmed Sami Šerbić, rođeni Sarajlija čiji se život i djelo vežu za grad na zrnu soli.

Nakon završetka studija medicine u Carigradu Mehmed Sami Šerbić postao je prvi školovani bošnjački ljekar. Prema pretpostavkama, nakon sticanja diplome ljekara imao je priliku birati gdje će vršiti svoju službu te je izabrao Tuzlu, najviše zbog činjenice da je u njegovom rodnom gradu u to vrijeme već postojala Hastahana koja je izgrađena 1866. godine.

Mehmed Sami Šerbić u to vrijeme je procijenio da je najbolje za kompletnu državu da dođe u Tuzlu, a kako bi se medicina nastavila širiti i na ovom području.

hastahana - historijski spomenik u tuzli
Hastahana - historijski spomenik u Tuzli

Nakon što je stigao u Tuzlu, uz pomoć tadašnjih opštinskih vlasti uspio je obezbjediti sredstva za osnivane jedne ovakve bolnice, a za njen smještaj izabran je dotadašnji stambeni objekat koji je izgrađen sredinom 19. stoljeća.

Početak razvoja organizirane zdravstvene službe

Osnivanje Hastahane predstavljalo je početak razvoja organizirane zdravstvene službe u tuzlanskoj regiji.

Gradnja je bila gotova 1874. godine, kad je i otvorena. Liječili su se civili svih vjera. Djelovala je do 1. lipnja 1886. godine i dovršetka gradnje nove suvremenije bolnice. Hastahana je poslije tog postala stambenom zgradom. Na stotu obljetnicu na objektu je postavljena spomen-ploča.

Zgrada je slobodnostojeća jednokatnica. Kat je u odnosu na prizemlje doksatno prepušten sa svih strana približno pola metra. Tlocrt je približno četvorina usmjerena u pravcu sjeveroistok – jugozapad. U bolnici su bile četiri sobe s deset bolesničkih postelja, ordinacija i prijamna ambulanta, bolesnička kuhinja i soba za dva bolničara koji su održavali stalno dežurstvo. U dvorištu se nalazila ljetna kuhinja, pomoćno skladište i drvena ostava. Do danas je zgrada ostala iste vanjštine.

Hastahana je u spomenutom objektu djelovala do 1886. godine, nakon čega je izmještena na drugu lokaciju u tuzlansko naselje Kojšino. Tada je dobila naziv Opštinska bolnica u kojoj su radili austrijski ljekari i apotekari.

Nakon izmještanja prve tuzlanske javne bolnice, objektu u “strmoj ulici” vraćena je prvobitna stambena uloga, a on se danas nalazi u vlasništvu porodica Prcić i Kapidžić.

Na 61. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 01.-03. aprila 2014. godine između ostalih Hastahana u Tuzli je proglašenja nacionalnim spomenikom.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 5 / 5. Brojanje glasova: 1

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Adin
Adinhttps://enovosti.ba
Adin je geek manijak. Donosi vam najnovije it vijesti i savjete. Zna sve o mobitelima, laptopima, tabletima. Koje aplikacije ne trebate, bez kojih ne možete. Voli putovati, dobro jesti i piti, pa često piše o mjestima koje trebate posjetiti.

DRUGI UPRAVO ČITAJU