Ne postoje adekvatne riječi da se napišu na samom početku priče o Nedžadu Salkoviću, ali ako se i za koga može reći da decenijama radi predano svoj posao onda je to on.

Kako Poslati Novac Preko Mobilnog Telefona

Na najbolji način Nedžad Salković već 63 godine (koliko mu traje estradna karijera) promovira pjesmu sevdalinku, Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu, širom svijeta. Zbog tog svog dugogodišnjeg angažmana sa pravom nosi nadimak „Princ sevdalinke“. On po mnogim muzičkim teoretičarima spada među najbolje tumače muzičke filozofije sevdalinke, za koju sam voli reći „To je moj dobri ahbab“.

Nedžad Salković – Već 63 godine ponosno promovira sevdalinku, Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu širom svijeta
Nedžad Salković – Već 63 godine ponosno promovira sevdalinku, Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu širom svijeta 4

Nedžad Salković je rođen 6. januara 1941 godine u Tuzli, gdje i danas živi od oca Zaima i majke Sahbe Imširagić. Pjesmom, posebno sevdalinkom, počeo je da se bavi od rane mladosti. S nepunih 18 godina, 1.aprila 1958 godine, prvi put nastupa na talasima Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom Omer-beže. Otada počinje njegov uspon ka vrhu domaće estradne scene, gdje se drži i danas.

Tokom karijere, snimio je preko 70 gramofonskih ploča, bezbroj audio i video kaseta, CD-ova i TV emisija. Dobitnik je preko 30 festivalskih nagrada. Često je u raznim medijima biran za pjevača i ličnost godine. Tokom blistave karijere, dodjeljivana su mu mnogobrojna značajna umjetnička i društvena priznanja, poput Estradne nagrade Jugoslavije 1986. godine i Estradne nagrade BiH, te Oktobarske plakete grada Tuzle 1982. i 1999. godine i Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem 1987. godine.

Nedžad Salković godinama uspješno promovira sevdalinku širom svijeta
Nedžad Salković godinama uspješno promovira sevdalinku širom svijeta

Prije par dana za nemjerljivi doprinos promociji sevdalinke BHRT kao prvom nosiocu, na posebnoj svečanosti mu je dodijelio priznanje „Duša sevdaha“.

Nedžad Salković – Svi ga prepoznaju po ove dvije pjesme

Iako je do sada snimio brojne pjesme, Nedžada svi ipak prepoznaju po dvije, “Ne klepeći nanulama” i „Nek’ mirišu avlije“. Zanimljivo je da mnogi smatraju da se radi o klasičnim sevdalinkama, dok su obije ove pjesme napisane u relativno skorije vrijeme, ali u duhu sevdalinke.

„Ne klepeći nanulama“ potpisuje Husein Kurtagić, dok je tekst napisao Ibrahim Dedić. Nedžad ju je slučajno čuo na radiju i odmah je „kliknuo“ sa njom. Otpjevavši je sa jedinstvenom dozom sezibiliteta, da iako je pjesmu poslije obradilo više od 30 eminentnih umjetnika, kada se ona spomene svi pomisle na Nedžada i njegovu interpretaciju. Zanimljivo je i to da je Radio Beograd organizovao prije dvadesetak godina glasanje i izbor narodne pjesme XX vijeka … ne moramo vam ni reći koji je nadmoćno odnio pobjedu 😊

Nedžad Salković - Već 63 godine na sceni
Nedžad Salković – Već 63 godine na sceni

A možete li zamisliti okupljanje za Bajram bez „Nek’ mirišu avlije“? Pjesma koja nije samo pjesma, nego i jedan čitav mali tradicijski podsjetnik na običaje i način obilježavanja Bajrama. Pjesmu je napisao Adnan Bajramović, dok aranžman potpisuje još jedna legenda sevdaha Edin Pandur.

„Nije mi lako, stari se polako ..“ kažu stihovi jedne njegove pjesme, ali nama u Tuzli je ipak možda „malo lakše“ jer imamo Nedžada, jednu istinsku ljudsku veličinu i interpretatora koga ćemo još dugo slušati …

0 0 Glasovi
Ocjena članka
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
1 Komentar
S najviše glasova
Najnovije Najsstarije
Ugrađene povratne informacije
Pogledajte sve komentare
trackback
Nedžad Salković – Već 63 godine ponosno nosi titulu "Princ sevdalinke" - Narodni radio
4 dana prije

[…] Nedžad Salković je rođen 6. januara 1941 godine u Tuzli, gdje i danas živi od oca Zaima i majke Sahbe Imširagić. Pjesmom, posebno sevdalinkom, počeo je da se bavi od rane mladosti. S nepunih 18 godina, 1.aprila 1958 godine, prvi put nastupa na talasima Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom Omer-beže. Otada počinje njegov uspon ka vrhu domaće estradne scene, gdje se drži i danas. […]