GračanicaVaktija Gračanica

Vaktija Gračanica

Vaktija Gračanica je raspored islamskih molitvi za svaki dan i naznaka početka i završetka posta u vrijeme mjeseca ramazana.

Vaktija Gračanica na našem portalu je usklađena sa vaktijom Islamske zajednice direktnom poveznicom tako da možete biti sigurni da je ispravna.

Za Islamsku zajednicu, njene organe i imame postoji samo jedna vaktija, a to je ona koju je uradio i objavio u Takvimu Rijaset Islamske zajednice. Po njoj muslimani klanjaju, zapaštaju i iftare kod nas više od 50 godina.

Bogato kulturno naslijeđe i tradicija Gračanice

Bogata usmena predaja na području grada Gračanica svjedoči o ljepoti i bogatstvu narodnog duha te iznimno lijepim primjerima duhovnog naslijeđa i tradicije. Proces prelaska na islam na području gračaničkog kraja počeo je uporedo s osmanskim osvajanjem i odvija se intenzivno u toku cijelog XVI stoljeća, tako da su već 1600.godine muslimani bili apsolutna većina u ovom dijelu Bosne. U teokratski uređenom Osmanskom carstvu, vjerska teritorijalna organizacija bila je podudarna s administrativnom. Upravne reorganizacije pratio je i razvoj Islamske zajednice.

Formiranjem Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te Zemaljskog vakufskog povjerenstva na području Kotara Gračanica formirano je i Kotarsko povjerenstvo koje je autonomiju osim upravljanja vakufskim dobrima proširilo i na brigu o cjelokupnom vjerskom životu muslimana.

Novom reorganizacijom Islamske zajednice nakon Drugog svjetskog rata u sastavu muftiluka Tuzlanskog osniva se Medžlis Islamske zajednica Gračanica koji danas okuplja najveći broj stanovnika grada.

Medžlis islamske zajednice Gračanica čine 33 džemata sa četrdesetak džamija i mesdžida. Na području grada Gračanice danas postoji ukupno šest džamija: Ahmed-pašina ili Bijela (u užem gradskom centru), zatim Šarena, Drafnićka, Lipanjska i Čiriška, te novosagrađena džamija Hajdarovac.

Džamija u Delićima

Džamija u Delićima sagrađena je 1905. godine – zanimljivo, u istom selu, pa čak i istom zaseoku u kojem je već postojala jedna džamija. Zato je nazvana Novom džamijom, a neki su je zvali i Inat-džamijom. Upamćeno je da su kao razlog njezine gradnje bile dugogodišnje nesuglasice i podjele u džematu, zbog kojih je naposlijetku dio nezadovoljnih džematlija odlučio sagraditi novu džamiju.

Do danas je zadržala svoj autentičan izgled – jednostavne, nevelike građevine sa drvenom munarom, te je kao vrijedan spomenik tradicionalnog narodnog graditeljstva proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

vaktija gračanica
Stara džamija u Delićima

Ahmed pašina džamija Gračanica

Utemeljena još u XVII. stoljeću, od strane istog vakifa koji je podigao i sahat-kulu, kao glavna, čaršijska džamija.

Izvorno je to bila tradicionalna bosanska džamija sa četveroslivnim krovom, te vitkom i visokom kamenom munarom. Pod teretom stoljeća je dosta oronula, pa se u periodu 1914. – 1916. godine pristupilo njezinoj temeljitoj obnovi. Tada je poprimila svoj današnji izgled, a mnogi tvrde da je to jedna od najljepših džamija potkupolnog tipa u našoj zemlji.

U višestoljetnoj historiji ove džamije, na službi su se smjenjivale na desetine imama, hatiba, mujezina i vaiza, a ostalo je zapisano da je u njoj nekada, još u XVIII. stoljeću, djelovala i javna biblioteka. U dvorištu, odnosno haremu džamije do danas je sačuvan veći broj starih nadgrobnih nišana, neki od njih sa kaligrafski izvedenim epitafima i u stihu ispjevanim tarihima – spomenici kulture sami za sebe.

PROČITAJTE:  Sloboda 2 slavila u gradskom derbiju
vaktija gračanica
Ahmed pašina džamija u Gračanici iz 17 vijeka

Osman kapetanova medresa

Jedan od ambijentalno najljepših i najprivlačnijih objekata u gradu, u samoj čaršiji – a ipak izdvojena, mjesto različitih društvenih i kulturnih aktivnosti, ova je medresa jedno od prepoznatljivih obilježja Gračanice. Osnovana je daleke 1800. godine, kao vakuf Osman-kapetana Gradaščevića – poznatog vakifa, inače oca čuvenog Husein-kapetana, Zmaja od Bosne.

Današnja zgrada je sagrađena 1889. godine i predstavlja lijep primjer pseudomaurskog stila. Svojevremeno je bila jedna od najcjenjenijih medresa u Bosni i Hercegovini, a u nju su se upisivali učenici iz svih dijelova naše zemlje. Kao medresa, služila je sve do 1945. godine. Danas je to objekt za privredne i društvene namjene, sa poslovnim prostorima, dershanom (salom za predavanja) i bosanskom kahvanom, koja u ljetnim mjesecima postaje jedno od najljepših mjesta za izlazak. Dvorište Osman-kapetanove medrese predstavlja i glavno mjesto održavanja tradicionalne kulturno-zabavne manifestacije “Ljetnje večeri pod lipama Gračanice”.

vaktija gračanica
Medresa u Gračanici

Stara džamija u Sokolu

Neposredno iznad prijevoja kojim se pristupa utvrđenom gradu Sokolu nalazi se stara zgrada džamije – prve i najstarije u cijelom gračaničkom kraju.

Utemeljena je, kao džamija, neposredno po uspostavi osmanske vlasti, služeći najprije tvrđavskoj posadi, a zatim mjesnome i okolnom stanovništvu, koje je u sve većoj mjeri primalo islam.

Po narodnoj predaji, ta je džamija u predislamska vremena bila crkva. Arheološka iskopavanja poduzeta prije nekih tridesetak godina opovrgla su te priče, ali je ustanovljeno da je zgrada ipak srednjovjekovnog porijekla, te da se zapravo radilo o velikaškom dvoru, odnosno rezidenciji gospodara Sokola. Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom a lokalna zajednica je uložila napore da je i obnovi.

Hadži Džafer džamija

Uz Bijelu, čaršijsku, u Gračanici je do prije stotinjak godina bilo još deset manjih, mahalskih džamija. Do danas ih je preostalo svega pet, ali skoro sve su nanovo građene, izgubivši autentičnost i historijsku vrijednost. Preostala je tek Hadži Džafer džamija u mahali Lipa. Utemeljena je negdje početkom XVIII. stoljeća, možda i ranije, od strane vakifa po imenu Hadži Džafer. Današnja zgrada džamije potječe iz 1934. godine.

Jednostavna je građevina, sa drvenom konstrukcijom ispunjenom opekom, te drvenom munarom. Kao primjer tradicionalne, narodne arhitekture, proglašena je za nacionalni spomenik. Uz džamiju se nekada nalazila i jedna stara lipa, koju je prema predanju zasadio spomenuti vakif Hadži Džafer. Još koncem XIX. Stoljeća, ta se lipa spominje kao izuzetno velika i veoma stara, a bila je osobito štovana od mještana, koji su u sjeni njezine krošnje čak klali kurbane (u čemu istraživači prepoznaju relikt drevnih paganskih tradicija). Lipe odavno nema, ali je uspomena na nju sačuvana u imenu mahale, pa i same džamije, koju danas najčešće nazivaju Lipanjskom.

vaktija gračanica
Vaktija Gračanica

Preporuka:

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

DRUGI UPRAVO ČITAJU