back to top

Derviš Sušić tuzlanski pisac jedan od najboljih romansijera u historiji BiH

Derviš Sušić se smatra jednim od najboljih pisaca u bh. historiji

Derviš Sušič rođen je 3. juna 1925. godine u Vlasenici. Svoj put obrazovanja započinje u tuzlanskoj Gimnaziji, a kasnije upisao Učiteljsku školu u Sarajevu. Šušića je Drugi svjetski rat zatekao u Sarajevu, te je on 1942. godine kao sedamnaestogodišnjak odlučio da se pridruži partizanima. Borio se u Lovćanskom bataljonu Prve proleterske brigade. Istakao se kao vojnik pokazao je svoju hrabrost, a kao nagradu za svoj trud dobio je Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH – a i AVNOJ – a.

Život Derviša Sušića nakon rata

Nakon rata Sušič radi kao učitelj u Srebrenici i Tuzli. Par godina rada kao učitelj nisu ga ispunili, te je shvatio je da posao nastavnika jednostavno nije za njega i počinje raditi u Oslobođenju. Šušić je pokazao veliki talenat za pisanje o tome govori i činjenica da je on prvi dobitnik Zlatne značke Oslobođenja.  S vremenom shvatio je da novinarski posao nije za stare i počinje da radi kao upravnik Narodne biblioteke u Tuzli, ostvario je ogroman doprinos kulturi BiH, te je bio redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

derviš sušić tuzlanski pisac jedan od najboljih romansijera u historiji bih
Derviš Sušić historiju Bosne smatrao najvećom inspiracijom

Šušić je bio naprosto fasciniran bosanskom historijom, te je historiju Bosne Šušić smatrao kao najvećom literarnom inspiracijom. Također bio je dosta zaintrigiran vječnim pitanjem ljudskog postojanja. Dokaz ovoj opsesiji može se pronaći u njegovim knjigama Veliki vezir, Posljednja ljubav Hasana Kaimije i Teferič. U najvažnija djela spadaju Ja Danilo, Uhode, Pobune, Hodža strah, Nevakat, Parergon.

Nije se bojao kontroverzi

Roman koji se smatra njegovom odskočnom daskom i roman koji mu je donio velika priznanja je roman Ja, Danilo. Posljednji Sušićev roman Čudnovato objavljen je 1992. godine, međutim ubjedljivo njegovo najkontroverznije djelo i djelo oko kojeg se najviše pričalo je roman Parergon koji je objavljen 1980. godine.

derviš sušić

Ovaj roman smatra se antifašističkom knjiga koja je napisana kao dodatak odnosno Bilješka uz roman Tale. U romanu Parergon Sušić preispituje ulogu muslimanskog odnosno bošnjačkog društva i islamske zajednice u Drugom svjetskom ratu. Snažno kritikuje kolaboracioniste Nezavisne države Hrvatske i Trećeg rajha. Koliko je kontroverzan ovaj roman govori nam da kada se spomene ime Sušić i kada se govori o svim njegovim djelima i stvaranjima ovaj roman se najčešće preskoči i ne spominje.

Nije se držao jednog vremenskog razdoblja u Sušićevim romanima možemo pratiti likove kroz vjekove. Volio je da eksperimentiše, te pisao u periodima srednjovjekovne Bosne, pa sve do 20. stoljeća. Junaci u njegovim romanima su završavali tragično, ipak njegov pogled Bosne je uvijek bio uzbudljiv i prepoznatljiv baš za njega.

Derviš Sušić je napisao veliki broj drama

Iako izuzetno plodan pisac (napisao je 14 drama radeći kao kućni pisac Narodnog pozorišta u Tuzli), Sušić je bio i ekstrovertna i društvena osoba.

Oni koji su ga poznavali, evocirajući uspomene na njega, često su u opisima, kao najprobraniji atribut, koristili riječ “boem”, jer je još za života postao poznat kao meraklija koji se znao opustiti i uživati u dugim povečernjim akšamlucima.

Blage naravi, popustljiv pred nametljivcima, sposoban slušati, Sušić je bio dobri čovjek Bosne. Za one koji ga nisu poznavali ta nenametljiva vanjština često je dovodila u zabludu, jer se ispod te prostodušne pojave krio izuzetno inteligentan i osjećajan čovjek.

Ulice sa njegovim imenom

Sušić je preminuo u 65. godini života u Tuzli 1. septembra 1990. godine, sahranjen je u Sarajevu.

Zbog svojih djela i doprinosa koji je donio kulturi BiH danas ulice u Vlasenici, Tuzli, Lukavcu, Srebreniku i Brčkom postoje ulice koje nose njegovo ime.

Od aprila 2002. godine Narodna i univerzitetska biblioteka u Tuzli nosi ime i Derviša Sušića.

U Domu književnosti u Tuzli je izložena stalna postavka posvećena Dervišu Sušiću koji je svojim životnim radom i djelom u najvećem obimu vezan za Tuzlu. Ovaj svojevrsni muzej književnosti također je namijenjen je za promocije knjiga i njihovih autora, izložbe slika i druge kulturne sadržaje.

Preporučujemo i ovo:

spot_img

DRUGI UPRAVO ČITAJU