Franjo Herljević – Narodni heroj, hrabri Tuzlak

Franjo Herljević dobitnik je narodnog ordena Jugoslavije

Rođen je u Tuzli 1915. godine, a preminuo u Beogradu 1998. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena junaka socijalističkog rada i drugih jugoslavenskih odlikovanja.

Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. septembra 1944. godine. Spomenica je dodijeljena svim prvoborcima, tj. borcima i rukovodiocima NOP-a, sudionicima NOP-a od 1941. godine. Spomenica se dodjeljivala kao znak priznanja za sudjelovanje u borbi i odanosti NOP.

Ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. decembra 1951. godine. Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji. Dodjeljivalo se pojedincima, vojnim jedinicama, političkim i drugim organizacijama za izuzetna ili herojska dijela u vrijeme rata i u miru. Najviše ordena dodijeljeno je partizanima za akcije tijekom Drugoga svjetskoga rata. Ukupno su dodijeljene 1321 nagrade pojedincima u SFR Jugoslaviji, a 17 je dodijeljeno stranim državljanima.

Nositelji ordena uživali su određene povlastice kao što su besplatna vožnja u javnom prijevozu i penzije za članove porodice preminulih narodnih heroja.

Iako su povlastice od tada umanjene, države nastale raspadom Jugoslavije još uvijek pružaju izvjesne beneficije narodnim herojima. Mnoge škole i ulice u poslijeratnoj Jugoslaviji dobile su imena po narodnim herojima, a neka imena su se zadržala u novostvorenim državama.

Svjetski rat i porodica Herljević

Cijela porodica Franje Herljevića dala je doprinos u Drugom svjetskom ratu, u kojem je Franjo izgubio četvoricu braće, od kojih je Albin proglašen za narodnog heroja.

Otac mu je poginuo, a njegova majka i sestra odvedene su u jasenovački logor gdje su strijeljane. Dvojica Franjine braće preživjela su rat i nositelji su Partizanske spomenice 1941.

Poslije rata obnašao je mnoge odgovorne dužnosti u JNA i u društveno-političkom životu SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1948. završio je Vojnu akademiju „Mihail Vasiljevič Frunze“ u Sovjetskom Savezu.

Bio je zapovjednik gardijske divizije, zapovjednik vojnog područja, načelnik Više vojne akademije i zapovjednik teritorijalne odbrane SR Bosne i Hercegovine. Nosio je čin general-pukovnika JNA.

franjo herljević
Franjo Herljević

Politička karijera Franje Herljevića

Više puta je biran za zastupnika u Saveznoj skupštini Jugoslavije. Dužnost saveznog sekretara za unutarnje poslove obnašao je od 17. svibnja 1974. do 16. svibnja 1982. godine.

Bio je član Centralnog komiteta SK Bosne i Hercegovine. Na Desetom, Jedanaestom i Dvanaestom kongresu biran je za člana Centralnog komiteta SKJ.

Umro je 4. maja 1998. godine u Beogradu, te je pokopan u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.

Po njegovom bratu Albinu i njemu, danas jedna od ulica u tuzlanskom naselju Slatina nosi ime Albina i Franje Herljevića.

Pročitajte i ovo:

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Adin
Adinhttps://enovosti.ba
Adin je geek manijak. Donosi vam najnovije it vijesti i savjete. Zna sve o mobitelima, laptopima, tabletima. Koje aplikacije ne trebate, bez kojih ne možete. Voli putovati, dobro jesti i piti, pa često piše o mjestima koje trebate posjetiti.

DRUGI UPRAVO ČITAJU