Franjo Herljević – Narodni heroj, hrabri Tuzlak

Franjo Herljević dobitnik je narodnog ordena Jugoslavije

Rođen je u Tuzli 1915. godine, a preminuo u Beogradu 1998. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena junaka socijalističkog rada i drugih jugoslavenskih odlikovanja.

Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. septembra 1944. godine. Spomenica je dodijeljena svim prvoborcima, tj. borcima i rukovodiocima NOP-a, sudionicima NOP-a od 1941. godine. Spomenica se dodjeljivala kao znak priznanja za sudjelovanje u borbi i odanosti NOP.

Ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. decembra 1951. godine. Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji. Dodjeljivalo se pojedincima, vojnim jedinicama, političkim i drugim organizacijama za izuzetna ili herojska dijela u vrijeme rata i u miru. Najviše ordena dodijeljeno je partizanima za akcije tijekom Drugoga svjetskoga rata. Ukupno su dodijeljene 1321 nagrade pojedincima u SFR Jugoslaviji, a 17 je dodijeljeno stranim državljanima.

Nositelji ordena uživali su određene povlastice kao što su besplatna vožnja u javnom prijevozu i penzije za članove porodice preminulih narodnih heroja.

Iako su povlastice od tada umanjene, države nastale raspadom Jugoslavije još uvijek pružaju izvjesne beneficije narodnim herojima. Mnoge škole i ulice u poslijeratnoj Jugoslaviji dobile su imena po narodnim herojima, a neka imena su se zadržala u novostvorenim državama.

Svjetski rat i porodica Herljević

Cijela porodica Franje Herljevića dala je doprinos u Drugom svjetskom ratu, u kojem je Franjo izgubio četvoricu braće, od kojih je Albin proglašen za narodnog heroja.

Otac mu je poginuo, a njegova majka i sestra odvedene su u jasenovački logor gdje su strijeljane. Dvojica Franjine braće preživjela su rat i nositelji su Partizanske spomenice 1941.

Poslije rata obnašao je mnoge odgovorne dužnosti u JNA i u društveno-političkom životu SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije. Godine 1948. završio je Vojnu akademiju „Mihail Vasiljevič Frunze“ u Sovjetskom Savezu.

Bio je zapovjednik gardijske divizije, zapovjednik vojnog područja, načelnik Više vojne akademije i zapovjednik teritorijalne odbrane SR Bosne i Hercegovine. Nosio je čin general-pukovnika JNA.

franjo herljević
Franjo Herljević

Politička karijera Franje Herljevića

Više puta je biran za zastupnika u Saveznoj skupštini Jugoslavije. Dužnost saveznog sekretara za unutarnje poslove obnašao je od 17. svibnja 1974. do 16. svibnja 1982. godine.

Bio je član Centralnog komiteta SK Bosne i Hercegovine. Na Desetom, Jedanaestom i Dvanaestom kongresu biran je za člana Centralnog komiteta SKJ.

Umro je 4. maja 1998. godine u Beogradu, te je pokopan u Aleji narodnih heroja na Novom groblju.

Po njegovom bratu Albinu i njemu, danas jedna od ulica u tuzlanskom naselju Slatina nosi ime Albina i Franje Herljevića.

Pročitajte i ovo:

How useful was this post?

Click on a star to rate it!

Average rating 0 / 5. Vote count: 0

No votes so far! Be the first to rate this post.

As you found this post useful...

Follow us on social media!

We are sorry that this post was not useful for you!

Let us improve this post!

Tell us how we can improve this post?

Adin
Adinhttps://enovosti.ba
Adin je geek manijak. Donosi vam najnovije it vijesti i savjete. Zna sve o mobitelima, laptopima, tabletima. Koje aplikacije ne trebate, bez kojih ne možete. Voli putovati, dobro jesti i piti, pa često piše o mjestima koje trebate posjetiti.

DRUGI UPRAVO ČITAJU