Tuzlanski info Kako je Gradačac dobio ime ?

 Kako je Gradačac dobio ime ?

 Kako je Gradačac dobio ime, od Gračca do Gradačca, ime je spomenuto u srednjovjekovnim historijskim izvorima

Kako bi zaista saznali kako je Gradačac dobio ime, potrebno je istražiti mnoge historijske podatke koji su danas dostupni.

Bez obzira na mnoga napisana djela i istraživanja, područje Gradačca je ipak nedovoljno istraženo, a neki od dostupnih podataka, čak i u knjigama, su upitni.

U svakom slučaju spomenut ćemo neke od  bitnih podataka i imena vezanih za sam naziv i historiju Gradačca koja je svakako bogata.

Međutim postao je neiscrpna tema za arheološka i historijska istraživanja, pogotovo sam naziv i porijeklo su tema za sebe. Tako postoje mnogi podaci o samom nazivu, spominjanju Gradačca, odnosno Gračca.

Nekada je Gradačac bio mjesto raznih događaja, hrabrih ličnosti koje su sada dio historije, a  imao je drugačiji  naziv – Gračac. Danas Gračac nosi naziv Gradačac i ima status bosanskohercegovačkog grada koji se nalazi u tuzlanskom kantonu.

Spomenut ćemo neke od ključnih mjesta kao što je srednjovjekovna župa Nenavište, gračačka nahija, zatim neke od značajnih historijskih izvora u kojima se pominje nastanak imena Gradačac kao i samu historiju Gradačca. Pored toga spomenut ćemo i kakav je Gradačac danas.

Kako je Gradačac dobio ime?

Ime Gradačac nije bilo oduvijek isto. Prema historijskim podacima spominje se ime „Gračac”. Prema nekim podacima, prvi put se ovaj naziv spominje u 16. stoljeću.

 kako je gradačac dobio ime ?
Prvi put ime grada se spominje u 16. stoljeću

Srednjovjekovna župa Nenavište –  obuhvatala veći dio današnjeg grada Gradačac

Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište. Osim gradačačkog područja, prostirala se i na današnju općinu Modriču i Šamac.

Prema historijskim izvorima srednjovjekovna župa Nenavište prvi put se javlja u periodu od 1326. godine do 1329. godine. Tek kasnije, 1461. godine,  prema dostupnim historijskim podacima, na tom istom području javlja se grad Gračac.

Župa je inače bila  osnovna jedinica administrativnog uređenja u Bosni tokom srednjem vijeku. Župa Nenavište pripadala je  zemlji Usori.

Prvi put javlja se, dakle,  tokom prve polovine 14. stoljeća u vrijeme vladavine bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.

Prema historijskim podacima, Nenaviška župa obuhvatala je prostor sa obje strane rijeke Bosne.

Zanimljivo je da danas jedna ulica u Gradačcu nosi naziv Nenavište.

Gračačka nahija pod Osmanlijskom vlašću

Prema dosadašnjim arheološkim  istraživanjima na gradačačkom području možemo zaključiti da postoji kontinuitet života još od prahistorijskog doba. Kraj 18. i početak 19. stoljeća obilježen je velikom graditeljskom aktivnošću gradačačkih kapetana, kao što je  Husein Kapetan Gradaščević, odnosno Zmaj od Bosne

 Od 1519. godine Gračačka (prema imenu Gračac) nahija je pod Osmanlijskom vlašću i  spomenuta je u jednom defteru  iz 1533. dok se 1634.  gdje se navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. Ovo je  prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom.

Pomenuti naziv „defter” je u suštini registar, popis ili spisak. Naime, u Osmanskom Carstvu je postojao državni upravni registar koji je sadržavao mnoge podatke kao što su podaci o naseljima, zemljištima, porodici i općenito o ljudima. 

Carski defter, ili kako se još naziva tefter, vođen je za cijelu državu. Postojalo je i zanimanje, odnosno položaj Defterdar – koji je vijekovima važio kao jedan od najviših državnih činovničkih položaja u Osmanskome Carstvu, odgovoran za državnu blagajnu.

Kasnije se taj položaj nazvao, odnosno glavni državni defterdar nzvao ministrom funkcija.

Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobija na svom strateškom značaju,  te 1701. godine postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije.

Poslije toga mjesto  se brzo razvijalo, pa je polovinom 19. vijeka imalo dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji.

Najveća zasluga za takav razvoj mjesta pripada gradačačkoj  porodici Gradaščević – Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a posebno Husein-kapetanu Gradaščeviću, bolje poznatom pod imenom “Zmaj od Bosne”.

kako je gradacac dobio ime
Gradačac ima bogatu historiju

Gradačac ima bogatu prošlost

Prošlost Gradačca seže daleko nego što možemo zamisliti. Ovaj grad ima bogatu historiju, a i dan danas je neistražena i neiscrpna tema mnogih autora koji pišu i istražuju o historiji. 

Gradačac se prvi put spominje pred sami nestanak bosanske države 1461. godine, ali kao da i dalje postoji neotkriveni podaci koji bi potvrdili ustvari kakvo je zaista bilo tadašnje gradačačko područje, koje je, prema nekim informacijama, dosta veće od Gradačca danas.

Prema nekim autorima Gradačac se veže za osmanski period, dok s druge strane postoje autori koji tvrde da prošlost Gradačca seže do srednjeg vijeka.

Ime Gradačac se spominje u srednjovjekovnim historijskim izvorima

Gradačac se kasno spominje u srednjovjekovnim historijskim izvorima kao što je povelja posljednjeg  bosanskog kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. godine.

Naime, u toj povelji se govori o posjedima koje bosanski kralj daruje svom stricu Radivoju, a s druge strane samo potvrđuje zemljišta koja mu je darovao kraljev otac Stjepan Tomaš.

Ovu povelju je prepisao franjevac kako bi sačuvao spomen, a sama povelja je prema nekim podacima sačuvana kao prepis u Fojničkoj hronici iz 17. stoljeća.

U ovoj povelji se spominju još neke stvari poput jednog dijela koji svakako vrijedi spomenuti a to je ““𝐢 𝐠𝐫𝐚𝐝 𝐆𝐫𝐚𝐜̌𝐚𝐜 𝐬𝐚 𝐬𝐯𝐢𝐦 𝐬𝐞𝐥𝐢𝐡, 𝐤𝐨𝐣𝐚 𝐦𝐮 𝐣𝐞 𝐛𝐢𝐨 𝐝𝐚𝐨 𝐠𝐨𝐬𝐩𝐨𝐝𝐢𝐧 𝐤𝐫𝐚𝐥𝐣 𝐓𝐨𝐦𝐚𝐬̌.”

U dokumentu se spominju i naselja, a ova rečenica je posebno upečatljiva.

Možda manje poznat podatak široj javnosti jeste da se Gradačac spominje, odnosno prikazuje u jednom atlasu pod izvornim latinskim naslovom “Theatrum Orbis Terrarum”. U tom atlasu Gradačac je  predstavljen kao Gratschacz u germaniziranom obliku, što svakako odgovara nazivu Gračac.

Na karti se može vidjeti da je  ucrtana, danas nepoznata utvrda, Michalonecz, Sarka (Brčko), Dobor, a Srebrenik je najvjerovatnije ucrtan kao Zernick, a nema Sokola kod Gračanice – navodi se u historijskim izvorima.

Inače, ovaj atlas je objavio  flamanski kartograf Abraham Ortelius 1570. godine, a saradnik je bio njemački kartograf Augustin Hirschvogel.

On je  važio za najvećeg stručnjaka za osmanska razgraničenja u Evropi i autor je karte na kojoj su ucrtani mnogi gradovi iz Bosne i Hercegovine.

Ova karta se čuva u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Strazburu pod signaturom CARTE.912.497,3

kako je gradacac dobio ime
Kako je Gradačac dobio ime?

Ime Gradačac u djelu humaniste Nikole Olaha iz 1536. godine

Jedan od prvih spomena Gradačca u knjigama jeste  u djelu humaniste i važne historijske ličnosti u Ugarskoj 16. vijeka, poznatog pod renesansnim imenom Nicolaus Olahus.

Ovaj humanista  se u svome najpoznatijem djelu “Hungaria et Atila” završenom 1536/1537. godine,  osvrnuo i na osmansko-ugarske borbe i gubitak uporišta ugarske krune južno od Save, te upravo se tu mogu pronaći podaci gdje je spomenuo kao jednu od utvrda  i Gradačac (Grayacz), ukazujući time na njegov značaj u to burno vrijeme.

Od Gračca do Gradačca – turističko mjesto u Bosni i Hercegovini

Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, i pamti se kao grad sa bogatom historijom i mnogo  poznatim starim gradom.

Ovaj grad  se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rijeci Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom Bosne i Hercegovine.

Gradačac danas nosi status grada i poznat je po bogatoj historiji, a najviše je prepoznatljiv po kuli Zmaja od Bosne, odnosno kuli Huseina kapetana Gradaščevića koja danas važi za turističku atrakciju i predstavlja pravi historijski dragulj.

Ova kula je izdržala mnoge borbe a i dan danas se ulaže u njenu obnovu kako bi se sačuvalo takvo historijsko blago i kako bi se očuvao spomen na „Zmaja od Bosne”.

Danas je kula jednim dijelom restoran gdje se pripremaju ukusna tradicionalna jela, i gdje turisti mogu šetati, posjetiti park, sahat kulu i razne znamenitosti.

U Gradačcu se nalaze i dva jezera – Vidara površine oko 7,00 km2 i Hazna površine oko 1,00 km2, koji imaju plaže za kupanje, a samo jezero daje  dobre mogućnosti za ribolov i druge sportske aktivnosti na vodi pa se nerjetko tu okuplja lokalno stanovništvo.

Treba spomenuti ljubitelje  i prelijepa  izletišta „Popovača“ i „Jasenica“ gdje se nalazi spomenik „Ljiljan“ posvećen svim braniocima Bosne i Hecegovine visine 16 m.

Na 500 m n/v izgrađen je savremeni planinarski dom sa smještajnim kapacitetima i uređenim stazama za planinarenje što privlači mnoge turiste.

Ovo mjesto, čestog naziva voćarski kraj, danas je  turistička atrakcija. Dominira proizvodnja šljive i trešnje, a u posljednje vrijeme proizvodnja jabuka te se, po broju stabala i po količinama koje se proizvode, svrstava u jedan od većih proizvodnih i trgovačkih centara ovog voća u Bosni i Hercegovini.

kako je gradacac dobio ime
Dominira proizvodnja šljive i trešnje.

Gradski simbol, osim kule Zmaja od Bosne, svakako su šljiva i trešnja i svake godine održava se najstarija poljoprivredna manifestacija „Međunarodni sajam poljoprivredne i prehrambene industrije – Sajam Šljive“, zatim „Sajam organskih proizvoda“, kao i niz drugih kulturnih manifestacija kao što su: književni susreti, umjetnička galerija, omladinski kampovi.

Gradačac je poznat i po banji Ilidži, koja ima također svoju historiju i koja  i dan danas zahtjeva mnoga ulaganja.

U ovom  gradu ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz  18. vijeka.

Prema popisu stanovništva  koji je obavljen 2013. godine bilo je 39.340 stanovnika Gradačca. U samom mjestu Gradačac živi 12.764 stanovnika, a prosječna starost stanovnika je 37,9 godina prema posljednjim podacima.

Na području ovog mjesta, koje danas ima status Grada, žive građani iz reda sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaci 79,5%, a zatim Srbi 8,9%,Hrvati 6,7% i Ostalih 4,9%.

Ovaj grad je, dakle, poznat i po ljekovitoj vodi, banji Ilidža, poljoprivredi i voćarstvu.

Gradačac je danas jedan od ljepših gradova u Bosni i Hercegovini, a za to je, priznat ćete, jednim dijelom zaslužena i bijela kula koja je simbol grada, poznatija kao kula Zmaja od Bosne.

Foto:
https://tourism-tk.ba/galerije/gradacac/


Izdvajamo za vas

How useful was this post?

Click on a star to rate it!

Average rating 0 / 5. Vote count: 0

No votes so far! Be the first to rate this post.

As you found this post useful...

Follow us on social media!

We are sorry that this post was not useful for you!

Let us improve this post!

Tell us how we can improve this post?

Adin
Adinhttps://enovosti.ba
Adin je geek manijak. Donosi vam najnovije it vijesti i savjete. Zna sve o mobitelima, laptopima, tabletima. Koje aplikacije ne trebate, bez kojih ne možete. Voli putovati, dobro jesti i piti, pa često piše o mjestima koje trebate posjetiti.

DRUGI UPRAVO ČITAJU